MMF: Nagomilavanje deviznih rezervi
Radiosarajevo.ba
Foto: Reuters
Međunarodni monetarni fond počinje da usmjerava pažnju na probleme koje su u zemljama izvoznicama izazvale ogromne devizne rezerve, prenosi danas Reuters sa redovnog godišnjeg sastanka MMF-a i Svjetske banke u Istanbulu, prenosi Fena.
Ova finansijska institucija će, kako izgleda, preuzeti kormilo globalnog regulatora koji treba da osigura uravnoteženiju svjetsku ekonomiju.
Mada globalna recesija ima svoje korjene kako u krizi na američkom hipotekarnom tržištu, tako i u izdašnom kreditiranju izvoza u Kini, MMF počinje da usredsređuje pažnju na ovaj drugi problem.
"Ljudi su zabrinuti zbog nagomilavanja deviznih rezervi i posljedica koje će iz toga proisteći", ukazao je jedan zvaničnik Fonda i dodao da taj problem sada ima prednost nad pitanjem kako ljudi investiraju svoje rezerve, misleći pri tom na američke potrošače čije se bogatstvo istopilo s potonućem vrijednosti njihovih kuća i koji su uglavnom već prestali da prekomjerno troše.
"Odgovornost za podsticanje globalnog rasta past će na druge zemlje, naročito one čiji privredni rast zavisi od izvoza", ocijenio je izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn.
On je pozvao 186 članica MMF da ojačaju uticaj te finansijske institucije putem povećanja obima njenog kapitala, koji može biti upotrijebljen u vrijeme krize, za oko bilion dolara ili više, jer bi to, kako smatra, moglo odvratiti zemlje, poput Kine, od nagomilavanja deviznih rezervi, znajući da bi MMF mogao priteći u pomoć u slučaju potrebe.
Preusmjeravanje novca u domaće ekonomije
Ukoliko ovaj prijedlog bude realizovan, kao što je planirano, a za sada je tek u fazi razmatranja, te zemlje bi mogle da preusmjere svoj novac u sopstvene ekonomije, podstičući domaću tražnju i snoseći time veću odgovornost za globalni rast.
Brazil je ponudio možda najradikalniju verziju preoblikovanog MMF - ministar finansija te zemlje Guido Mantega vidi Fond u ulozi sličnoj centralnoj banci, u kojoj on osigurava likvidnost i valutne konverzije za zemlje kojima je to potrebno.
Mada je, izgleda, postignut konsenzus u pogledu davanja MMF-u veće uloge u sprječavanju kriza, još je daleko od sigurnog da će članice te organizacije odlučiti da ojačaju njegovu ulogu kao posljednjeg pribježišta.
U prošlosti su se, naime, mnoge zemlje žalile na bolne uvjete koji su pratili zajmove MMF-a.
Kako Fondom i dalje dominiraju SAD i evropske zemlje, tržišta u naglom usponu također sumnjaju da li mogu vjerovati toj instituciji da će biti tu kada zatreba.
Pojedine zemlje su iza zatvorenih vrata također pokazale oklijevanje kad je riječ o upumpavanju dodatnog novca u MMF.
Da bi MMF dobio ulogu globalnog regulatora, on mora da ubijedi razvijene ekonomije da do januara 2011. preusmjere dio svoje glasačke moći na zemlje koje su u njemu nedovoljno predstavljene sa ciljem povećanja povjerenja među nacijama u usponu.
"Autoritet Fonda zavisi od ugleda koji uživa", izjavio je bivši guverner Banke Izraela Jacob Frenkel, prenijela je Fena.
radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.