Lena Bratić: Zašto rastu cijene električne energije?

Bosna i Hercegovina je preuzela dosta obaveza od međunarodne energetske zajednice, ali pozitivnih pomaka nema, energija se ne shvata kao ključni segment čovjekovog razvoja koji osigurava životni standard, a građani ne razumiju zašto rastu cijene za električnu energiju i grijanje.

Kako bismo građanima približili situaciju vezanu za poskupljenje unutar energetskog sektora razgovarali smo sa stručnjakom iz oblasti energije i okoliša, Lenom Bratić iz Centra za energetsku efikasnost CEEF iz Sarajeva.

Razgovor realiziralo: Udruženje VESTA Tuzla, projekat: Građani za Europu


Energetski sektor: BiH u haosu, čeka se državna strategija

U očima energetske zajednice, BiH je na niskom nivou kada je riječ o ispunjavanju preuzetih obaveza.
Bratić: Generalno stanje u BiH, ono što je najuočljivije jeste da smo mi preuzeli dosta obaveza i svakim danom preuzimamo sve više obaveza vezano za energetsku zajednicu za pristup Europskoj Uniji koje su vezane za sektor energetike, a da se na tom polju vrlo malo stvari dešava, odnosno da su promjene i aktivnosti minimalne. Ne vidimo neki pozitivan pomak u tom smjeru.

Sektor energije je jedan od najbitnijih potencijala razvoja. Šta je sa našom zemljom?
Bratić: Suštinski energija je ključni segment čovjekovog razvoja i osigurava životni standard. Jedan od glavnih oblika je električna energija kojoj upotreba u svijetu i kod nas raste na dnevnom osnovu. Godinama elektroenergetski sektor u našoj zemlji je bio integrisani monopol u državnom vlasništvu i kao takav model organizacije pokazalo se neefikasnim u smislu realne cijene električne energije. Energija i cijena električne energije je bila socijalna kategorija. BiH je ratifikovala ugovor o osnivanju energetske zajednice u Jugoistočnoj Europi i time je prihvatila primjenu direktiva EU na ovu temu, iako nisu svi spremni, a ponajmanje krajnji potrošači. Tržište električne energije i gasa u BiH trebalo biti biti potpuno legalizovano do 2015. godine. Iz iskustva zemalja u regionu mi vidimo da će veliki industrijski potrošači morati kupovati struju na slobodnom tržištu i da će vrlo moguće ta cijena struje biti dosta veća, što će dovesti do rasta troškova proizvodnje, a na samom kraju i do skoka cijena krajnjih proizvoda, a to je ono što je bitno našim građanima. Nažalost kod nas se više bave politikom nego ekonomijom i energijom, a energija je čista ekonomija.

U toku je reforma cjelokupnog energetskog sektora. Šta ona podrazumijeva?
Bratić: Reforma energetskog sektora je proces koji traje, to je počelo i to traje i to je proces koji se neće ubrzo završiti. Cijena energenata i energije koja je sastavna komponenta reforme sektora energetike je direktno vezana sa standardom svakog pojedinog građanina. Građanima se trenutno čini da su cijene energije u BiH visoke i to je sasvim normalno zato što mi imamo nizak standard. Međutim, one još uvijek nisu ekonomske i neminovno je da će doći do njihovog skoka u toku reforme. Građani bježe od skoka cijena struje i grijanja, a ne znaju da oni tu razliku u cijeni između neekonomske i ekonomske već plaćaju na način da država već subvencionira cijenu energije. Pitanje je šta će se desiti u reformi kada u državnoj kasi ne bude više sredstava za subvenciju. Desit će nam se to da će građani vrlo moguće ostati bez grijanja. Poteže se pitanje: da li je bolje imati skuplje grijanje sada ili ga uopšte nemati za godinu ili dvije?

Isto tako, kod nas još uvijek nisu razvijene strategije za zaštitu potrošača i trebalo bi se poraditi na tome. Zemlje u okruženju su to riješile vrlo elegantno donošenjem uredbi o energetskoj zaštiti potrošača. To su učinile i Hrvatska i Srbija. To je između ostalog i zahtjev Direktive 2009/72 EU koja definiše ta pravila vezana za zaštitu ugroženih kupaca. Tom Direktivom se zabranjuje isključenje električne energije i prirodnog gasa potrošačima u kritičnim situacijama, osigurava se zaštita kupaca u udaljenim područjima i visok nivo zaštite kupaca u pogledu transparentnosti kad je riječ o energiji. Znači to je jedna od mjera koje mogu da se provedu.

Šta podrazumijeva Akcioni plan za povećanje energetske efikasnosti - NEEAP?
Bratić: To će značiti korak bliže u procesu europskih integracija budući da je nacionalni plan za energetsku efikasnost jedan od zahtjeva koje imamo u okviru obaveza koje smo preuzeli od energetske zajednice što prije ispunimo sve te obaveze koje su nam definisane prije ćemo doći do pristupa EU i do pristupnih fondova koji će nam pomoći da adekvatno napravimo reforme i energetskog sektora, pogotovo sektora vezanog za građanstvo, energetske efikasnosti i svega ostalog što je vezano za energiju.

Kako građanima objasniti da cijene rastu, kako ih savjetovati?
Bratić: Moramo pomoći građanima da shvate sve ove procese. Da se nešto ne ljute na državu zato što dolazi do skoka cijena energije. Nije to pitanje koje definiše država ili nameće neko ko vlada, to je generalni trend u svijetu. Svako od nas individualno, kao građanin, može prvo u svom domaćinstvu da nađe načine da smanji potrošnju električne energije. Postoje veoma efikasne mjere, jer sa malo ili nimalo troškova mi samo promjenom ponašanja u domaćinstvu, možemo dovesti do toga da smanjimo račune.