Kineska privreda raste, plaće iznad 900 dolara

Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u četvrtak, pokazuju i da je tamošnji bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao više od ciljanog nivoa vlade koja procjenjuje da će u ovoj godini privreda porasti 6,5 posto.

Ostvare li se procjene vlade, bit će to sporije u odnosu na prošlu godinu, kada je BDP porastao 6,7 posto, najsporije u posljednjih 26 godina, prenosi Index.hr.

Na kvartalnom nivou rast privrede iznosio je u proteklom kvartalu 1,7 posto, blago sporije u odnosu na 1,8 posto u prethodnom tromjesečju.

To ukazuje na stabilan rast druge po veličini svjetske privrede, nakon dužeg perioda usporavanja izazvanog nastojanjima vlasti da zauzdaju rizično kreditiranje i presnažan rast cijena na tržištu nekretnina.

Analitičari, a nedavno i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozoravaju Peking da je Kina i dalje previše ovisna o podsticajnim mjerama kako bi postigla ciljane stope rasta privrede, a te mjere povećavaju dugove.

Ove sedmice na početku kongresa Komunističke partije predsjednik Xi Jinping je poručio da će Kina produbiti ekonomske i finansijske reforme te dodatno otvoriti svoja tržišta stranim investitorima jer teži pomaku od rasta privrede po visokim stopama prema visokokvalitetnom rastu.

Analitičari su očekivali blago usporavanje rasta BDP-a u trećem kvartalu zbog usporavanja investicija u nekretnine, s obzirom na to da lokalne vlasti nastoje zauzdati snažan rast cijena nekretnina, dok je kampanja vlade protiv riskantnog kreditiranja dovela do povećanja troškova zaduživanja.

"Statistički podaci pokazuju da se razduživanje nastavlja i da vladine reforme daju rezultate, pri čemu se rast privrede i dalje zadržava na razumnim stopama", kaže Kaori Yamato, ekonomist u Mizuho Research Institute.

Rastu u trećem tromjesečju pridonio je skok investicija u fiksni kapital. Ukupno su u prvih devet mjeseci ove godine investicije porasle za 7,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, nešto manje od očekivanja analitičara.

Jutros je objavljeno i da je industrijska proizvodnja u septembru porasla 6,6 posto na godišnjem nivou, a promet u trgovini na malo 10,3 posto.

Očekuje se i daljnji rast potrošnje stanovništva, s obzirom na to da je u prvih devet mjeseci ove godine raspoloživi dohodak porastao 7,5 posto na godišnjem nivou, najbrže u posljednje dvije godine.

Kina je po visini plaća dostigla i prestigla pojedine dijelove Europe.

Medijan plaće u Šangaju (1.135 dolara), Pekingu (983 dolara) i Šenženu (938 dolara) veći je nego u najnovijoj članici Europske unije Hrvatskoj, u kojoj medijan neto plaće iznosi 887 američkih dolara, piše magazin Forbes.

Medijan plaće u Šangaju veći je nego u dvije najnovije članicama Eurozone: Litvanije (956 dolara) i Latvije (1005 dolara), dok je u Estoniji koja je u Eurozonu ušla 2011. medijan plaće 1.256 američkih dolara.

U posljednjih 10 godina brojni radnici iz istočne Europe pojavili su se na tržištu Europske unije.

S druge strane, Kina je 2002. postigla veći stepen integracije u globalno tržište rada pristupanjem Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Sve to dovelo je do stagnacije plaća za niže kvalificirane i tvorničke radnike.

"Utjecaj globalizacije i ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju 2002. značajno je povećao ponudu na tržištu rada", kaže Neil MacKinnon, ekonomist VTB Capitala.

Povećana ponuda kineske radne snage i dotok jeftine robe iz Kine na svjetsko tržište bili su pozitivni za potrošače, ali je prisililo istočnoeuropske proizvođače da se bore s tom konkurencijom, odnosno da budu jeftiniji od Kineza.

Rast plaća u Kini je impresivan i to je sjajna vijest za Kineze. No jasno je da će plaće u Kini, kao industrijskoj sili, određivati i plaće u mnogim zemljama Europe.