Integritet i otvorenost za sve sudionike stvara transparentan proces

Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s problemom dostupnosti lijekova koji se finansiraju kroz sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja. Više je razloga za ovakvo stanje, a neki od njih proističu iz složenosti sistema, nedostataka financijskih sredstava, ali i zbog nedovoljne transparentnosti i integriteta prilikom kreiranja listi lijekova.

Bosna i Hercegovina je jedina država u Europi koja nema jedinstvenu esencijalnu listu lijekova već 13 listi lijekova, 11 u Federaciji BiH i po jedna u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, a koje građanima uz obavezno zdravstveno osiguranje omogućavaju da lijekove dobiju na osnovu liječničkog recepta. Registraciju lijekova i njihovu kontrolu kvaliteta provodi Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, koja daje i prijedlog esencijalne liste lijekova BiH prateći esencijalnu listu lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je utvrdila prijedlog esencijalne liste lijekova, ali Vijeće ministara BiH je nije usvojilo.

Dodatne okolnosti koje otežavaju dostupnost lijekova pacijentima u BiH je nizak procenat stanovništva obuhvaćen zdravstvenim osiguranjem. Prema dostupnim podacima, bez zdravstvenog osiguranja nekada je i preko 16 posto stanovništva. Pravo na zdravstveno osiguranje je najčešće uslovljeno plaćanjem doprinosa, s tim da postoje izuzete kategorije stanovništva, poput djece do 15 godina starosti, starijih od 65 godina, lica oboljelih od teških oboljenja poput malignih, zaraznih bolesti i slično.

Dugovanja zdravstvenog sistema, ali i neplaćanje doprinosa od privrednih subjekata ili javnih preduzeća, dovode do slabijeg priliva sredstava u zdravstvene fondove što za posljedicu ima otežano osiguranje neophodnih lijekova za pacijente. Zbog slabe financijske moći pojedinih kantona pacijenti u Federaciji nemaju jednako dostupnu zdravstvenu zaštitu i lijekove čime su im ugrožena prava regulisana odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH.

Tako na primjer pacijent u Sarajevskom kantonu, koji je ekonomski stabilniji, može nabaviti lijek besplatno ili uz manju naknadu dok u Livanjskom kantonu pacijent taj isti lijek ne može nabaviti jer budžet tog kantona nema dovoljno sredstava za finansiranje svih lijekova koji se nalaze na esencijalnoj listi FBiH, odnosno lijek nije na pozitivnoj listi Livanjskog kantona.

Zbog toga, nerijetko su pacijenti prinuđeni da nabavljaju lijekove po izuzetno visokim cijenama na slobodnom tržištu. Zbog neadekvatne terapije smanjuje se životni vijek pacijenata. Prisutno je nezadovoljstvo zbog nemogućnosti plaćanja određenog postotka cijene lijeka ili nasuprot tome prisutno je insistiranje na kupovini lijeka bez recepta.

Mnogobrojne komisije

Kreiranje listi lijekova u Bosni i Hercegovini je jako složen proces, pa je tako za utvrđivanje prijedloga za stavljanje ili skidanje lijeka sa liste zaduženo 11 komisija u Federaciji BiH (deset u kantonima i federalna komisija), te po jedna u Republici Srpskoj i Brčko distriktu. Tih 13 komisija za lijekove je prva stepenica prije nego što ministri ili direktori Fondova daju saglasnost za stavljanje ili skidanje lijeka sa listi. Najvažniju riječ o stavljanju ili skidanju lijeka sa liste ima federalni ministar zdravlja, odnosno Vlada Federacije BiH, dok su u Republici Srpskoj i Brčko distriktu za to zaduženi direktori Fondova, odnosno njihovi Upravni odbori.

Federacija BiH: Komisije broje najviše sedam do devet članova i čine ih istaknuti stručnjaci zdravstvene, farmaceutske, ekonomske i pravne struke. Međutim, nije propisano kako se dokazuje stručnost, nije javno poznato ko su članovi Komisija. Članove Komisija imenuju ministri, ali nije propisano kako, odnosno da li putem konkursa, javnog poziva ili slično. Na kantonalnom nivou, prema trenutno dostupnim informacijama, bio je javni poziv za članove Komisija i to u Tuzlanskom kantonu, a ostale se u većini slučajeva formiraju po nejasnim kriterijumima.

Republika Srpka – Široj javnosti, u koju spadaju i pacijenti, nisu lako dostupne informacije ko su članovi Stručne komisije za lijekove i koliko ih je, na koji način se biraju članovi, niti je posebno naznačeno koje su struke. Postoji vjerovatnoća da su te informacije dostupne uskom krugu donosilaca odluka. Dva puta godišnje se vrši revizija listi lijekova.

Brčko distrikt – Nije poznato ko su članovi Stručne komisije, ali postoji mogućnost da putem javnog poziva se prijavite da budete član ukoliko ste medicinske struke. Jedanput godišnje se vrši revizija listi lijekova.

Za dobrobit pacijenata neophodno je da proces kreiranja listi lijekova bude transparentan. Prema uredbi Europske unije (EU) transparentan proces omogućuje građanima da više učestvuju u procesu donošenja odluka, a time ujedno potiču upravu na veći stepen ispravnosti i učinkovitosti u radu, a ujedno se povećava odgovornost donosilaca odluka. Svjetska zdravstvena organizacija je propisala obavezu da projektni zadaci moraju biti jasno artikulisani i javno dostupni kako bi se osigurala transparentnost, pravičnost i dosljednost odabira.

Za odgovoran i transparentan rad su potrebni i javnosti dostupni jasan i precizan zakonodavni okvir, podzakonski akti, politike i procedure, ali i propisana obaveza transparentnosti što u slučajevima kreiranja listi lijekova u Bosni i Hercegovini nije slučaj. Također, neophodan je otvoren javni dijalog i uključivanje zainteresiranih sudionika, a što može da se osigura kroz ekspertsku podršku (strukovna udruženja ili akademsku zajednicu), ali i uključivanje građana u funkciju monitoringa ispravnosti provođenja procesa.

Sukob interesa

Svjetska zdravstvena organizacija je jasno propisala obavezu da svi članovi stručnog odbora za odabir i upotrebu esencijalnih lijekova moraju objelodaniti sve interese (financijske, ulagačke, povezanost sa drugim industrijama ili vladinim institucijama) što bi se moglo potencijalno smatrati sukobom interesa u donošenju odluka. Propisana je obaveza aktivnog upravljanja sukobom interesa kako bi se dala opravdana vjerodostojnost cjelokupnog sistema odabira lijekova.

U Federaciji BiH je propisano da u Komisiju ne mogu biti imenovati stručnjaci koji su bili vezani za izradu stručnih mišljenja, farmakoterapijskih i farmakoekonomskih studija i drugih stručnih materijala i studija za proizvođače lijekova odnosno nosioce dozvola za stavljanje lijeka u promet koji podnese zahtjev za uvrštavanje lijeka/ova na listu lijekova. U Republici Srpskoj i Brčko distriktu nije posebno definisano ko ne može biti član komisije.

Odbor za odabir lijekova Svjetske zdravstvene organizacije mora biti multidisciplinaran, a članovi moraju imati dokazanu stručnost i predstavljati ključne dionike u medicinskom, farmaceutskom i zdravstvenom sistemu. Članovi odbora biraju se na temelju dokazane stručnosti, vještine kriptičke procjene i sposobnosti procjene složenih kliničkih podataka iz ispitivanja, kao i drugih izvora podataka.

Članovi Komisija u Federaciji BiH su stručnjaci zdravstvene, farmaceutske, ekonomske i pravne struke, u Brčko distriktu samo zdravstvene struke, a u Republici Srpskoj nije poznato široj javnosti. U potpunosti je nedefinisano kako se ispituje stručnost.

Otvorenost za sve

Članstvo u Odboru Svjetske zdravstvene organizacije mora uključivati, ali ne mora biti ograničeno na medicinske specijaliste koji pokrivaju različite kliničke discipline, pedijatre, farmakologe, farmaceute, pružatelje primarne zdravstvene zaštite, uključujući medicinske sestre ili pomoćnike ljekara, stručnjake vješte u sintezi i procjeni dokaza, medicini temeljenoj na dokazima i procjeni zdravstvene tehnologije, predstavnike grupe pacijenata, organizacija civilnog društva (međunarodnih i nevladinih organizacija).

U Federaciji BiH, Republici Srpskoj ili Brčko distriktu nije definisano da pružatelji primarne zdravstvene zaštite, medicinske sestre, predstavnici grupe pacijenata ili nevladinih organizacija budu uključeni u komisije za lijekove, a što pokazuje da proces formiranja listi lijekova, koji građanima u Bosni i Hercegovini znači bolje zdravlje, a nekima i život, posmatra kao obična administrativna procedura koja najčešće treba donijeti samo uštede.

Kako bi proces kreiranja listi lijekova bio usklađen sa najboljim praksama, a za šta je neminovna transparentnost i integritet donosioca odluka pokrenut je projekat pod nazivom: „Jačanje integriteta u procesu kreiranja listi lijekova u BiH“, a kojem je cilj da se kroz integritet i otvorenost za sve sudionike stvori transparentan proces kreiranja listi lijekova u BiH.

Projekat provodi Net Consulting d.o.o. Sarajevo, specijalizirana kompanija za stvaranje efektivnih programa etike i usklađenosti u organizacijama i institucijama, a podržan je od Švicarske agencije za razvoj i saradnju, koja djeluje kroz Ambasadu Švicarske u Bosni i Hercegovini, kompanije Roche d.o.o. – Roche Ltd i Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u Bosni i Hercegovini.

Projekat “Integritet u kreiranju listi lijekova u BiH” podržan je od Vlade Švicarske, kompanije Roche d.o.o. – Roche Ltd. i Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, a sprovodi ga Net Consulting d.o.o. Svi tekstovi i nalazi objavljeni na stranici pravonalijek.ba ne održavaju nužno stavove Vlade Švicarske, Roche d.o.o. – Roche Ltd. i Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH.