Grci podigli novac i drže ga u jastuku

U trenutku kada se Grčka suočava sa sve većim problemima nekolicina bogatih Grka se dobro obezbijedila. Ocjenjuje se da su utajom poreza i nazakonitom trgovinom sakupili više od 200 milijardi eura, piše DW.de.

Državi ne preostaje ništa drugo nego da se žali i apeluje. Za to vrijeme bogati grčki brodovlasnici i dalje kupuju luksuzne jahte, trguju po svijetu i dobro zarađuju. Ipak, grčki bogataši su sjedišta svojih firmi prebacili daleko van granica Grčke, tako da država od tog bogatstva nema nikakve koristi. Naravno da nije zabranjeno da se sjedište firme nalazi u inostranstvu, pogotovo ako se trguje po svijetu. Grčki ministar finansija Evangelos Venizelos redovno apeluje na grčke brodovlasnike u inostranstvu da se vrate i investiraju u svoju domovinu. Problem je što ga niko ga ne sluša. Postoje takođe i grčki bogataši koji su bogatstvo u protekloj deceniji stekli organizovanim radom na crno ili utajom poreza. Bogatstvo su sklonili na tajne inostrane račune i niko ne zna o kojim sumama je riječ. Pa ipak, atinski stručnjaci procjenjuju da je riječ o više od 200 milijardi evua. Grčko ministarstvo finansija u pregovorima sa bankama u Švicarskoj pokušava da dođe do tih računa.

Svaki Grk duguje više hiljada eura
To im je uspjelo samo u jednom jedinom slučaju. Riječ je o menadžeru, čiji je račun sa 158 miliona eura blokiran u švicarskoj banci. Prije pet sedmica je grčko Ministarstvo finansija na internetu objavilo listu sa četiri hiljade utajivača poreza. Svako ime sa liste duguje Grčkoj 170 hiljada eura. Nikood njih ne želi taj novac da vrati, naprotiv, novac svakodnevno odlazi iz Grčke. Grčki građani su od početka krize sa svojih računa podigli 65 milijardi eura.

U prosjeku je svaki Grk podigao oko šest hiljada eura. Grčki ministar finansija je sproveo istraživanje koje je pokazalo da je većina podignutog novca ostala u Grčkoj. Radi se o 49 milijardi. Vanizelos kaže da novac leži u sefovima u bankama, dušecima, škrinjama ili potkrovlju. Grci novac podižu zbog straha da bi evro moglao da bude pretvoren u bezvrijedne drahme i zato evre radije čuvaju kod kuće. Samo mali broj Grka je ušteđevinu prebacio u inostranstvo. To su male sume u poređenju sa mogućih 200 milijardi eura od utajenog poreza, koji se nalaze na tajnim računima. Zato ne treba da čudi što je njemačko Ministarstvo finansija objavilo da se 160 njemačkih poreznika prijavilo da volonterski pomognu Grčkoj u efikasnijoj naplati poreza.

CSU za izlazak Grčke iz eurozone
Istovremeno, konzervativni njemački ministar unutrašnjih poslova Hans Peter Fridrih otvoreno predlaže da Grčka napusti eurozonu. Fridrih (iz konzervativne Hrišćansko socijalne unije (CSU) tvrdi da će Grčka imati veće šanse da sredi finansije ako prestane da koristi euro. Ovakav stav su i ranije zastupali članovi CSU na čelu sa predsjednikom Horstom Seehoferom koji ne smatra da Grčka treba da bude izbačena iz eurozone već da umjesto toga treba omogućiti podsticaje, koje Grčka neće moći da odbije.

Nedjeljnik Bild am Sonntag izvještava da šef CSU, Horst Seehofer sada poziva poslanike koalicije da glasaju za drugi paket pomoći Grčkoj. On je izjavio da je važno da Bundestag u ponedeljak većinom glasova izglasa drugi paket pomoći. Zigmar Gabrijel iz Socijaldemokratske partije Njemačke najavljuje široku podršku svoje stranke. Predsjednik Bundestaga Norbet Lamert protestuje protiv MMF koji pokušava da utiče na odluke evro grupe i Njemačke.