Goran Nedić: Pod hitno trebamo državnu banku

Početkom septembra u Krynicama pored Krakova u Poljskoj održao se 22. po redu Ekonomski forum. Ovo je najveći ekonomski forum Centralne i Istočne Evrope na kojem svake godine, učestvuje 2500 lidera iz svijeta politike, ekonomije, nevladinog sektora, te preko 500 novinara. Na forumu je ove godine učestvovao i mladi ekonomski stručnjak iz BiH, predsjednik Upravnog odbora Američko-bosanske fondacije, Goran Nedić.

Gospodine Nediću, spisak učesnika foruma je vrlo impozantan. O čemu ste vi govorili?
Ja sam govorio na panelu „Kriza znači nove ativnosti za poduzetne ljude“. Na panelu je bilo riječi o tome da su posljedice globalne recesije slične političkom ishodu kakav je revolucija. U oba slučaja, postojeća pravila se transformiraju do granice kada se više ne mogu primijeniti i moraju se prevrednovati. Usporavajući efekti ekonomske krize najprije pogađaju one koji su manje fleksibilni, odnosno najmanje prilagodljivi promjenama. U tom kontekstu, ja sam govorio o neophodnoj potrebi reforme bankarskog sektora u BiH, koja je preduslov za izlazak iz krize i održivi razvoj.

Koji je osnovni problem bankarskog sektora u BiH?
Ključni problem je loša regulativa koja za posljedicu ima nedovoljnu iskorištenost potencijala najuređenijeg sektora u državi, a to je bankarski sektor. Također, kreditna politika samih banaka, usmjerena dominantno prema potrošnji i trgovini, a ne proizvodnji, predstavlja praksu, koja u cjelokupnom paketu dogovora, mora biti preokrenuta.

Neplodni krediti za potrošnju

Dakle, regulativa sprečava banke da povoljnije kreditiraju?
Da. Iako nominalno super likvidne, banke u BiH nemaju na raspolaganju sredstava za daljnje kreditiranje realnog sektora i države, jer rigidna regulativa o bankarskom poslovanju, koja je u potpunoj suprotnosti sa najvišim svjetskim standardima i preporukama Bazelskog komiteta, ne dopušta normalno djelovanje bankarskom sektoru u BiH.

Šta to, konkretnije, znači?
To znači da banke imaju puno novčanih sredstava (6milijardi KM), koja ne mogu plasirati privredi i državi kojima sa druge strane treba novac. Banke sada dobijaju ispod 0.5% godišnje za ta sredstva koja čuvaju kod Centralne banke BiH ili kratkoročno plasirana vani, dok privreda i država mogu znatno više platiti. Ukidanje rigidne regulative tj. usklađivanje sa svjetskim standardima bi omogućilo bankama da posluju bolje i kreditiraju više uz niže kamatne stope i duže rokove otplate.

Ali, svakako da u BiH ima dosta i loše bankarske prakse?
Da. Pored jeftinog i znatno dugoročnijeg bankarskog kreditiranja koje je preduslov oporavka, struktura kreditiranja igra presudnu ulogu. Banke sa promjenom reulative i oslobođenim novim sredstvima moraju prekinuti praksu da preko 70% kredita stanovništvu plasiraju u potrošačke kredite, dok preko 40% kredita privredi se plasira u trgovinu. Takva kreditna politika za posljedicu ima konstantni negativni trgovinski bilans. Većina sredstava mora ići u sektore koji će poboljšati našu razmjenu sa svijetom ili kroz izvoz ili kroz supstituciju uvoza, a to su prvenstveno svi vidovi poljoprivredne i proizvodne djelatnosti kao i potencijalno finansiranje državnih infrastrukturnih projekata bez zaduživanja u inostranstvu. Dogovor bez oklijevanja i povećanje koordinacije regulatora, države, banaka i privrednika može prekinuti negativni trend i pokrenuti ubrzano našu zemlju u prosperitetnije sutra.

Spojiti Razvojnu i Union banku

Da li ovakve regulatorne promjene ugrožavaju monetarni aranžman koji imamo-currency board?
Ne. Suština currency boarda, tj. nemogućnost Centralne banke da kreditira i uslov iz člana 31 zakona o Cetralnoj banci da su devizne rezerve veće od monetarne pasive, ostaju na snazi. Promjene će ojačati sam aranžman, jer će dovesti do rasta deviznih rezervi kroz popravljanje trgovinske razmjene sa svijetom.

Da li ima smisla otvaranje tj. jačanje državnih banaka?
Državne banke u BiH već postoje i djeluju u vrlo ograničenom kapacitetu. Razvojne banke kod nas su ustvari fondovi koji kanališu novac, a ne komercijalne banke u pravom smislu te riječi. U koliko bi se Razvojna banka FBiH spojila sa npr. UNION bankom koja je također u vlasništvu ministarstva finansija FBiH, dobili bi smo komercijalnu banku sa jakom kapitalnom osnovom od gotovo 200 miliona KM tj. kreditnim potencijalom od 2 milijarde KM. Sa promjenjenom regulativom, takva banka bi mogla da vrši korekcije i pomaže ostalim komercijalnim bankama, kreditirajući one proizvodne i infrastrukturne projekte koji nisu atraktivni komercijalnim bankama.

Ne bavimo se stranačkim lobiranjem

Vi ste i predsjednik upravnog odbora Američko-bosanske fondacije. Možete li nam reći koje planove promocije BiH imate za iduću godinu?
Mi ćemo po drugi put organizirati koncert umjetnika iz BiH u Carnegie Hallu u New Yorku koji će se održati 31. januara 2013. godine. Ovaj put ćemo i predstaviti najbolja djela bh. kompozitora, što će još bolje predstaviti nove trendove u muzičkoj umjetnosti koji dolaze iz naše zemlje. Ovaj projekat radimo u saradnji sa Stalnom Misijom BiH pri UN-u i očekujemo dolazak brojnih diplomata iz UN-a što će i u diplomatsko-promotivnom smislu dodatno ojačati značaj ovog projekta za našu zemlju. Nakon toga, početkom februara, u Washingtonu imamo panel diskusije na Centru za transatlantske odnose SAIS, našim strateškim partnerom u Washingtonu. Ovaj projekat je u razvoju, a njemu posvećujemo veliku pažnju posebno zbog činjenice da će u SAD-u biti izbori u novembru ove godine, pa će se i dio Kongresa i administracije sigurno promijeniti. Bitno je predstaviti BiH u Washingtonu odmah nakon Nove godine i početka ovog novog ciklusa. Za ove projekte aplicirali smo i za marketinški ugovor BH telekomu, sa kojim smo imali do sada odličnu saradnju i koji je bio jedan od sponzora i konferencije o Zapadnom Balkanu koju smo organizirali u Sarajevu u saradnji sa SAIS-om prošle godine, a na kojoj je glavni govornik bio pomoćnik državnog tajnika SAD-a Philip Gordon. S tim u vezi potpuno su netačni navodi pojedinih medija da Američko-bosanska fondacija traži i koristi sredstva za “političko stranačka lobiranja”.

Intervju prenosimo s portala Buka