Dušan Topić za Radiosarajevo.ba: Kompletna mreža autoputeva u RS-u trebala bi imati 420 kilometara
Naša zemlja je prije nekoliko godina dobila je prve kilometre autoputa i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska.
Riječ je o dionici autoputa Banja Luka - Bosanska Gradiška. S gradnjom se počelo još 2004. godine.
O trenutnim aktivnostima, ali i budućim planovima i projektima izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj, razgovarali smo sa s direktorom JP Autoputevi Republike Srpske d.o.o. Banja Luka, Dušanom Topićem.
U sklopu projekta izgradnje mreže autoputeva u Republici Srpskoj, do sada je izgrađeno ukupno 34 kilometra autoputa. Riječ je o dionici evropskog pravca E661 Gradiška - Banja Luka, u čiju je izgradnju uloženo 320 miliona maraka.
Izgradnja prve dionice od Glamočana do Mahovljana finansirana je vlastitim sredstvima, dok je dionica od Mahovljana do Gradiške finansirana kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke.
Izgradnja ove dionice počela je u jesen 2012. godine, a izvođač radova je konzorcij, sačinjen od firmi Integral inženjering iz Laktaša i Granit iz Skoplja. Ugovorena vrijednost radova je 180 miliona eura, a projekt je finansiran kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj. Na izmaku treće godine gradnje urađeno je skoro 80 posto posla, a pod asfaltom je više od 20 kilometara dionice.
Osim toga, na ovom dionici pri kraju su i radovi na najvećem i najzahtjevnijem objektu – mostu preko rijeke Bosne, u mjestu Kladari, nadomak Doboja. Ova dionica imat će ukupno 64 objekta, odnosno mostove, nadvožnjake, podvožnjake, prolaze i tunele", kaže nam direktor Topić.
Kada je riječ o drugoj dionici na pravcu od Banje Luke do Prnjavora, odnosno od petlje Mahovljani do petlje Prnjavor, radovi su započeli na jesen prošle godine, i do danas pod prvim slojem nasipa je oko dvadesetak kilometara trase, čija je ukupna dužina 35,3 kilometra.
Radove vrši konzorcij sačinjen od firmi Integral inženjering iz Laktaša i Granit iz Skoplja, a vrijednost radova je 158 miliona eura. Ovaj projekt finansiran je kreditnim sredstvima Evropske investicione banke u iznosu od 160 miliona eura.
Trenutno najvažniji projekt je most preko Save kojim bi se autoput Banja Luka - Bosanska Gradiška spojio s autoputem A3, a preko Bosanske Gradiške bi nakon toga vjerovatno išao veći dio izvoza životinjskog porijekla. Ipak, projekt je trenutno na čekanju.
Ishodovanjem građevinske dozvole, stekli su se svi preduvjeti za provođenje tendera za izgradnju kao i tendera za nadzor za izgradnjom mosta preko rijeke Save, koji će zajednički provoditi obje strane.
Kao glavni razlog čekanja, zvanični Zagreb uvijek je navodio nedostatak novca, ali poslije ulaska Hrvatske u Evropsku Uniju i stjecanja prava na pristup bespovratnim evropskim fondovima, taj izgovor više nije aktuelan.
Nadu da će stvari ipak krenuti sa mrtve tačke, dao je nedavno Samit država Zapadnog Balkana, održan u Beču, na kojem je most kod Gradiške označen kao jedan od infrastrukturnih prioriteta u BiH, te je kao takav dobio i grant sredstva Investicionog okvira za Zapadni Balkan u iznosu od 6,8 miliona eura. Prema procjenama nadležnih u BiH, dugoočekivana izgradnja mosta preko rijeke Save mogla bi da počne tokom iduće godine", nada se Topić.
Kada je u pitanju koridor Vc, koji kroz Republiku Srpsku prolazi u dužini od 46 kilometara, na tom pravcu planirana je izgradnja autoputa Doboj – Vukosavlje.
"JP Autoputevi Republike Srpske d.o.o. Banja Luka planiralo je realizaciju ovog projekta kroz model javno-privatnog partnerstva i i u cilju iznalaženja najpovoljnijeg partnera, raspisalo je međunarodni poziv prvog augusta 2012. godine.
Do 21. decembra 2012. godine na adresu poduzeća pristigle su dvije ponude zainteresiranih partnera okupljenih u dva konzorcija. Prvi konzorcij činili su korejski Samsung i francuski Ežis, dok su drugi konzorcij činile firme okupljene oko austrijskog Srabara i francuskog Buiga. Nakon višemjesečnih detaljnih pregovora konačnu ponudu dostavili su ovi posljednji, ali je detaljna analiza ponude pokazala da je ista neprihvatljiva za Republiku Srpsku, te je odlučeno da se odustane od daljih pregovora.
U narednom periodu bi trebalo biti definirano kako će se ići u realizaciju ovog projekta, odnosno da li putem kredita ili obnavljanjem poziva za privatnog partnera. Dok se čeka na rješavanje tog pitanja, donesena je odluka da se otpočne sa rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa, tako da će već na proljeće početi otkup zemljišta na trasi budućeg autoputa, i to na pravcu od Doboja do Modriče", dodaje naš sagovornik.
Inače, u grupi prvog prioriteta za izgradnju mreže autoputeva u RS-u jeste i pravac od Banje Luke do Mliništa, tačnije od granice s Federacijom BiH. U perspektivi, taj pravac bi bio nastavljen teritorijom FBiH, preko Glamoča i Livna do luke Split u Hrvatskoj.
JP Autoputevi RS Banja Luka ušli su u pregovore s potencijalnim kineskim partnerima, odnosno firmom Sinohidro koja je zainteresirana za izgradnju autoputa na ovom pravcu, odnosno od čvora Glamočani do takozvanog puta AVNOJ kod Mrkonjić Grada u dužini 62 kilometra.
"Predstavnici Sinohidra i JP Autoputevi RS Banja Luka su početkom decembra prošle godine potpisali i Preliminarni sporazum, a u proteklom periodu kineski partneri su pristupili izradi studijske i planske dokumentacije, neophodne za aplikaciju za kreditna sredstva od kineske Eksim banke.
Među prioritetne pravce sada spada i dionica autoputa Banja Luka – Prijedor – Novi Grad, za čiju je izgradnju zainteresirana kineska kompanija China Hadong International Economic & Tehnical Group LTD s kojom je u aprilu ove godine potpisan Memorandum o razumijevanju, a tokom ljeta i predugovor, na osnovu kojeg će oni pristupiti izradi neophodne dokumentacije. Ukupna dužina ove dionice je 80 kilometara, a prva faza bila bi izgradnja dionice od Banja Luke do Prijedora, u dužini od 50 kilometara.
Što se tiče specifičnih problema s kojima se susrećemo u izgradnji mreže autoputeva u RS-u, treba istaći da se to uglavnom odnosi na osiguravanje potrebnih finansijskih sredstava" zaključuje direktor Topić.
U narednih pet godina, planirano je da bude izgrađeno ukupno 200 kilometara, a kompletna mreža autoputeva u Srpskoj, prema planovima, treba imati 420 kilometara.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.