Blagoslov - i nevolje zbog otkrivenog plina

U Sredozemnom moru pred obalom Kipra je otkriveno bogato nalazište zemnog plina. Na tom otoku vlada slavlje zbog neočekivanog bogatstva, ali baš taj plin bi mogao otežati ujedinjavanje Kipra.

U takozvanom bloku 12, koncesijskom području daleko pred južnom obalom Kipra i gotovo na pola puta do obale Izraela, američki je koncern Noble otkrio golemo nalazište zemnog plina. Prema prvim procjenama, riječ je o najmanje 200 milijardi kubičnih metara plina tako da se i kiparski arhiepiskop oglasio izjavom kako je riječ o Božjem poklonu.

Ovaj mediteranski otok koji se do sada, kada je riječ o industriji, jedva mogao pohvaliti sa nešto poljoprivrede i prihoda od turizma tako je preko noći postao ozbiljni ekonomski partner, a kiparska ministrica energije Praxoula Antoniadou je objavila kako njena zemlja, članica EU-a, "ima plina za sljedećih 210 godina."

No, to neočekivano bogatstvo se već pretvorilo u ozbiljan politički problem koji je zakomplicirao odnose Nikozije sa Turskom, zemljom koja još uvijek drži pod okupacijom sjeveroistočni dio ovog otoka. Ankara, naime, ne želi prihvatiti da korist od nađenog plina ima samo vlada jedine priznate države na otoku, a još je veći problem što je Nikozija sklona eksploatirati ovaj plin uz pomoć - Izraela.

Ove sedmice, prvi put u historiji, izraelski premijer Benjamin Netanjahu stiže u službeni posjet Kipru. Izrael je zapravo i sam našao plin na području koja su zapravo nedaleko od ovog kiparskog, ali razmišlja da i svoj plin šalje na Cipar i otamo ga izvozi u ukapljenom obliku. To mu je, naime, i sigurnije i lakše nego ga dovoditi u svoju zemlju.

Zauzvrat, Izrael ima i rješenje za ne tako maleni problem koji ima Kipar: ta mediteranska zemlja praktično nema vlastito ratno vazduhoplovstvo kojim bi čuvala svoje novo blago. Zato je već u decembru prošle godine kiparski ministar obrane Demtris Eliades s izraelskim kolegom Ehudom Barakom sklopio ugovor o vojnoj "suradnji" - koji sadrži i dozvolu izraelskim ratnim avionima za korištenje kiparskog zračnog prostora.

Sve to izaziva veliki gnjev kod velikog susjeda Kipra - Turske - koja u posljednje vrijeme ionako nema dobre odnose sa Izraelom. Prepirka je već prešao okvire diplomatskih nota i oštrih riječi: Turska u ime dijela Cipra na kojem je uspostavila državu koju zapravo jedino ona i priznaje već u najskorije vrijeme želi poslati svoju, tursku državnu kompaniju za eksploataciju TPAO da i ona pred obalom - južnog - Kipra traga za plinom. Time Ankara praktično ignorira kvadrante za koncesiju koju je objavio međunarodno priznati dio otoka pa sve ukazuje na to da taj dio Sredozemlja srlja u sasvim ozbiljnu krizu.

Jer, geološki stručnjaci smatraju kako na dnu mora istočnog dijela Mediterana doista postoje ogromne količine plina - čuju se procjene koje govore i o 3.500 milijardi kubnih metara. Samo ova dva otkrivena nalazišta, kiparsko i Izraelsko, zajedno imaju najmanje 900 milijardi kubnih metara: "To je prilično mnogo za početak", konstatira Gary Lakes, analitičar Middle East Economic Survey iz Nikozije za njemačko izdanje Financial Timesa i dodaje kako je to blago i čitavoj toj regiji "dalo posve drugu dimenziju."

Kipar je isprva želio da se to blago vadi zajedničkim snagama ne samo s Izraelom, nego i s Egiptom i Libanonom. No Turska već tjera Bejrut da stane na njenu stranu, kad se Kipar već priklonio Izraelu i da ospori dogovor s Kiprom o pravima korištenja u moru pred obalama ovih zemalja. To blago bi uvelike moglo poremetiti i planove ponovnog ujedinjavanja Kipra, usprkos svim pritiscima iz Evropske unije na Tursku kao "velikog brata" takozvane Turske Republike Sjeverni Kipar.