BiH nije bankrot-država, stanje nije toliko loše

Domaći mediji svako malo Bosnu i Hercegovinu porede sa Grčkom, proglašavaju je bankrot-državom i predviđaju skori krah domaće privrede. Međutim, jedan od vodećih stručnjaka, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Fikret Čaušević, smatra da stanje i nije toliko loše.

Analizirajući, u intervjuu za Oslobođenje od 24. 6.,odnose BiH i Međunarodnog monteranog fonda, te cikluse zaduživanja, Čaušević kaže da BiH nije najzaduženija zemlja i da je pogubno predstavljati je takvom.

„(…) ne treba je tako predstavljati [kao prezaduženu zemlju, op. a.], blago rečeno nedobronamjerne su izjave da je BiH bankrot-država. Istina je da imamo ozbiljnih problema sa održavanjem likvidnosti, ali to imaju i neke od najrazvijenijih ekonomija. Objektivno, imamo najveće probleme jer smo imali i najveća razaranja kakva nije imala nijedna zemlja u Evropi, to uvijek moramo imati na umu, zbog sistema socijalne zaštite jer inače država nema smisla ako ne obezbijedi sredstva socijalno ugroženim, posebno onim koji su izgubili dijelove tijela u ratu i naravno porodicama poginulih“, kaže Čaušević.

Kada bi evropske zemlje morale preko 5 % BDP-a izdvajati za ratne vojne invalide i porodice poginulih, ne bi nama tako olako dijelili lekcije o štednji i fiskalnoj disciplini, smatra profesor Čaušević.

Ipak, privreda zemlje zadužene kod MMF-a, ili bilo gdje u inostranstvu, ne može se razvijati, a za razvoj su najvažnija nova radna mjesta, i to ne bilo kakva.

„Godinama slušamo kako su direktne strane investicije uslov opstanka svake ekonomije, posebno onih u tranziciji. To je samo jednim dijelom tačna definicija. Neke od najvećih investicija u BiH nisu strane. BH Telecom uložio 1,5 milijardi KM od 1996. do 2011. To su sredstva koja su uložena iz ostvarene dobiti. Investicije jesu važne, ali za održivost bilo koje države najznačajnije su investicije koje obezbjeđuju radna mjesta i devizni priliv, dakle izvozno orijentirane“, analizira Čaušević.

Ovaj stručnjak ističe da BiH jeste manje zadužena od susjeda, ali da ju ipak ne treba preoptimistično proglašavati održivom zemljom. Pojašnjava da jeste došlo do pada izvoza u ovoj godini, ali da je razlog tome nervoza u eurozoni, te vremenske nepogode.

„BiH sada jeste manje zadužena, ali ako zadrži sadašnji način ekonomske politike, neće moći biti dugoročno održiva. To je veliki problem i traži brže djelovanje“, kaže profesor sa Ekonomskog fakulteta.

Problem održivosti bh. ekonomije leži i u činjenici ograničenog izvoza u par evropskih zemalja. Najbolje bi bilo izvoziti u Rusiju, Kinu i Kazahstan, ali te velike zemlje traže velike izvoznike, tako da bi rješenje moglo biti u regionalnoj saradnji.