Addiko Grupacija: BDP Bosne i Hercegovine će u 2019. godini rasti 3,5 posto

Radiosarajevo.ba
Addiko Grupacija: BDP Bosne i Hercegovine će u 2019. godini rasti 3,5 posto

Addiko Grupacija ostaje pri prognozi rasta BDP-a za 2018. godinu na 3.0 posto, zahvaljujući snažnijoj privatnoj potrošnji, izvozima i komercijalnoj izgradnji, kaže direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Grupacije Hrvoje Stojić.

“U 2019. očekujemo rast od 3.5 posto, nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete. Državni budžet ostaje u malom suficitu, dok se blago povećava deficit tekućeg računa uslijed snažnije uvozne potražnje za potrošačkim i investicijskim dobrima”, dodaje Stojić, saopćeno je iz Addiko Bank.

Nakon rasta na 3.4 posto u odnosu na prošlu godinu u drugom kvartalu, visokofrekventni podaci ukazuju na nešto sporiji rast BDP-a u trećem kvartalu no još uvijek blizu 3 posto, podstaknuto ličnom potrošnjom i uslužnim sektorima.

Rast maloprodaje iznosio je 9.2 posto zbog daljnjeg rasta zaposlenosti i ubrzanog rasta plata kao i zbog 14 posto više turističkih noćenja.

Istovremeno, sporija industrijska dinamika i rast izvoza dobara uslijed slabije EU potražnje i privremenog zastoja potražnje iz Turske, u kombinaciji sa stabilnim rastom uvoza snižava pokrivenost uvoza dobara prema 60 posto.

Industrija uglavnom je usporila u području trajnih dobara te proizvodnji energije.

S ekonomskom aktivnosti na snažnijem nivou u četvrtom kvartalu na krilima lične potrošnje, stabilizacije (neto) izvoza i građevine, zadržali smo prognozu rasta na 3.0 posto za 2018.

U 2019. očekujemo rast BDP-a na 3.5 posto nakon okončanja trenutnog političkog zastoja, što bi otvorilo put ulaganjima u infrastrukturu te izvozne kapacitete.

Lična potrošnja i dalje je glavni pokretač zahvaljujući rastu plaća i zaposlenosti, višim doznakama, kreditiranju i rastu prihoda od turizma.

Solidna inostrana potražnja, uklanjanje zabrana izvoza hrane na EU tržišta te viši energetski kapacitet će pojačati izvoz, no s obzirom na snažnu domaću potražnju, neto doprinos trgovine u 2019. ostaje negativan.

Investicije će ubrzati rast zahvaljujući namjeri finansiranja od 700 miliona eura od EBRD-a do 2020, snažnijoj podršci budžetu zbog povećanih trošarina na gorivo te jača strana direktna ulaganja u energetski kapacitet, navodi se u saopćenju-

Konkurentnost se nije nimalo poboljšala jer BiH i dalje ostaje najniže rangirana privreda regije u anketi o globalnoj konkurentnosti.

Unatoč malim poboljšanjima u rješavanju insolventnosti, Bosna i Hercegovina još uvijek veoma slabo prolazi u područjima kao što su "pokretanje posla", "dobivanje električne energije" u odnosu na konkurente. Rizici za rast u 2019. su pomalo negativni u slučaju političke nesigurnosti, odugovlačenja ili čak iz preokreta reformi, produžene slabosti izvozne potražnje.

Zbog specifične situacije sa implementacijom izbornih rezultata, proces formiranja vlasti može potrajati nekoliko mjeseci. Osim zastoja u javnoj potrošnji, na čekanju su i reforme poslovne klime, tržišta rada, jačanja institucija kao i restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu, dok se vlasti suzdržavaju od MMF agende zbog trenutne snažne likvidnosti budžeta.

Prioritetne reforme nakon izbora trebale bi biti smanjenje birokratije i administrativnih opterećenja te reforme javne uprave.

Sve navedeno važno je za kredibilitet na evropskom putu Bosne i Hercegovine te rejting zemlje.

Ako političke tenzije dovedu do dužeg zastoja vlade te preokrenu dosadašnji napredak, rejting Bosne i Hercegovine mogao bi se naći pod pritiskom (s našeg stajališta nije vjerojatno).

S obzirom na produženo formiranje državne vlade, privremeni režim finansiranja barem u prvom kvartalu 2019. i sporiju javnu potrošnju, BiH ide prema još jednom budžetskom suficitu u 2019. oko 1 posto BDP-a, te javnom dugu ispod 40 posto BDP-a.

"Politika" potcjenjivanja poreznih prihoda, boljeg ispunjavanja poreznih obveza i šira porezna osnovica mogli bi čak doprinijeti višem suficitu.

Prema budžetu RS i planovima u FBiH, rizici na strani rashoda su također u porastu - od plata u javnom sektoru, troškova ratnih veterana i brige o djeci do subvencija u poljoprivredi - od kojih nijedan nije bio predviđen u posljednjem programu MMF-a.

Očekujemo da će se apetit za potrošnjom smanjivati čim BiH pristupi MMF-u za novi stand-by aranžman, što će, zbog prošlih nepridržavanja, vjerojatno biti predmet prethodnih političkih radnji.

Gledajući u budućnost, fokus politike bit će na fiskalnom prostoru za javne investicije kroz ograničavanje potrošnje i restrukturiranje državnih preduzeća, paralelno sa smanjenjem poreza na rad te birokratije.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak