U Seulu počinje Samit o nuklearnoj sigurnosti
U Seulu se 26. i 27. marta održava samit o nuklearnoj sigurnosti
na kojem će se više od 50 šefova država i vlada savjetovati o zaštiti
čovječanstva od terorizma radioaktivnim materijalom, piše Deutche Welle.
Svjetske zalihe plutonijuma za civilne i vojne potrebe procjenjuju se
na preko 200 tona. Teoretski gledano, to je količina od koje bi se moglo
napraviti više desetina hiljada atomskih bombi. U nekim zemljama dio
tog materijala je potpuno nezaštićen. Terorističke grupe, kao što je Al
Kaida, pokušavale su u više navrata da se domognu nuklearnog materijala.
Annette Schaper, ekspertica Fondacije za mir i istraživanje konflikta iz Hessena kaže: "Problem je u tome što svaka zemlja različito reaguje na prijetnje. Ali, ono što je hitno potrebno je to da se radioaktivni materijal kontrolira i da se njegova krađa odmah otkrije."
Pažnja na višem nivou
Američki predsjednik Barack Obama u tom smjeru pokušava da poduzme odlučne korake. Obama je u aprilu 2010. pozvao šefove država i vlada u Washington na prvi samit o nuklearnoj sigurnosti. Učesnici skupa su se tom prilikom dobrovoljno obavezali na provođenje pojačanih mjera kontrole.
"Veliki uspjeh tog procesa iniciranog od strane predsjednika Obame je činjenica da se od tada šefovi država i vlada redovno sastaju i podižu na viši nivo pažnju po pitanju opasnosti od nuklearnog terorizma", tvrdi ekspert Oliver Thränert iz njemačkog Instituta za međunarodnu politiku i sigurnost.
Kontrole nedostupne
Annette Schaper smatra da je i za same eksperte teško da imaju sasvim
jasnu sliku o nuklearnom oružju u svijetu. "Međunarodna agencija za
atomsku energiju zadužena je za konkretne kontrole. Nažalost, ona to
čini samo u zemljama koje nemaju nuklearno oružje. Kontrole u Indiji ili
Pakistanu su nedostupne i nekompletne. To bi se moralo reformirati, ali
to nadilazi okvire ovog samita".
Drugi problem je Sjeverna Koreja. Prema vlastitim navodima, ta zemlja
posjeduje nekoliko atomskih bombi i 2003. je istupila iz Sporazuma o
zabrani proizvodnje nuklearnog oružja. Upravo zbog toga je Seul izabran
za mjesto samita kako bi se izvršio pritisak na sjevernog susjeda u
namjeri da on iznova dopusti međunarodnu kontrolu. I pored moratorijuma,
najavljenog u februaru, na dalje obogaćivanje urana, Sjeverna Koreja se
neće pojaviti na samitu. Uostalom, kao ni Iran - i tamošnje
obogaćivanje urana predstavlja brigu međunarodnim liderima.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.