Prihvaćena deklaracija o energetskoj sigurnosti

Čelnici Evropske unije prihvatili su u petak na samitu u Bruxellesu deklaraciju o energetskoj sigurnosti u kojoj ističu potrebu investicija u obnovljive izvore energije te sigurnu opskrbu građana električnom energijom i plinom po prihvatljivoj cijeni.

"Evropska unija i njene zemlje članice promicat će investicije u obnovljivu i sigurnu energiju i održive tehnologije s niskom emisijom ugljičnog dioksida", kaže se u deklaraciji. 

"Cijene energije moraju biti prihvatljive kako bi se osigurala konkurentnost evropskog gospodarstva, dodaje se u dokumentu.

U deklaraciji se podržavaju tri cilja energetske politike - diverzifikacija izvora električne energije kako bi EU smanjila ovisnost o energiji iz Rusije i s Bliskog istoka, povezivanje energetske infrastrukture kako bi plin i nafta bili dostupni u svakom dijelu Evrope te učinkovitije korištenje energije, odnosno štednju. 

Evropska komisija procjenjuje da će do 2020. godine trebati investirati 200 milijardi eura za električne dalekovode, plinovode i povezivanja energetskih mreža između zemalja članica. 

U deklaraciji se kaže da većinu troškova za izgradnju infrastrukture treba osigurati privatni sektor na tržišnim osnovama, dok se za tržišno neatraktivne projekte, a koji su potrebni iz sigurnosnih razloga ili iz solidarnosti, spominje samo "ograničena proručunska sredstva" i to kao podrška finansijama iz privatnih izvora, prenosi Hina.

Ipak tema koja dominira današnjim samitom šefova država i vlada EU, jeste Egipat i nestabilnost na Bliskom istoku.

Predmet razgovora je sjeverna Afrika, u prvom redu Egipat i Tunis, ali i druge zemlje Magreba i Mašreka, koje bi mogle da budu zahvaćene nestabilnošću. Ova tema, zapravo, preuzela je veliki dio interesovanja evropskih lidera i bacila u drugi plan ostale tačke dnevnog reda.

EU je obećala pomoć u izgradnji demokratskih institucija, ali mora pronaći način kako da djeluje, jer je konstatovano da prijašnja politika financijske pomoći uglavnom završava u korupciji.

Očekuje se da će biti pojačan pritisak na predsjednika Egipta Hosnija Mubaraka, što su, takođe uoči samita, dogovorile Francuska, Njemačka, Britanija, Španija i Italija. Izbor riječi kojima se te zemlje sada služe jest da zahtijevaju "momentanu tranziciju vlasti" i da je maltretiranje novinarskih ekipa međunarodnih i egipatskih medija koji izvještavaju sa lica mjesta u Egiptu, "neprihvatljivo".

Ali, unutar 27-orice još ima oklijevanja, jer se ispituje izraelski i američki stav prema tim dešavanjima.