Postaje li Homs novo Sarajevo?

Pronalaženje rješenje za prekid sukoba u Siriji, u kojem je od početka pobune poginulo 7.600 ljudi, stalna je preokupacija Međunarodne zajednica, a situacija u kojoj se trenutno nalazu Sirija, podsjeća na onu u kojoj se naša zemlja nalazila devedesetih godina.

Kao što je međunarodna zajednica pokušavala naći rješenje za Bosnu i Hercegovinu početkom 1990-ih godina, danas se suočava sa pitanjem što činiti u Siriji. Dok sirijske snage sigurnosti granatiraju Homs iz dana u dan, kao da sudbina povezuje ovaj grad sa Sarajevom, prenosi Al Jazeera.

Postaje li Homs, ili je već postao, novo Sarajevo?

Bill Stuebner, bivši časnik američke vojske, diplomata i politički pragmatičar s iskustvom haškog tribunala, bio je u opkoljenom Sarajevu tokom rata. On je za Al Jazeeru rekao da su građani Homsa u potpunosti odsječeni, kao što su bili građani Sarajeva tokom opsade.

"Ne dopušta se doprema hrane i lijekova ljudima koji se brane s lakim naoružanjem, dok oni koji grad drže pod opsadom koriste teško topništvo, snajpere i tenkove. To je stvarna sličnost. Ljudi u gradu se ne mogu braniti i ne mogu sami prekinuti opsadu", kazao je on.

Marta Dassu, zamjenica talijanskog ministra vanjskih, kazala je za Al Jazeeru da vidi sličnost svaki put kada je na hiljade ljudi ubijeno.

"Upravo se to, nažalost, događa u Siriji. Mi pokušavamo naučiti lekciju s Balkana. Ali, u Ujedinjenim narodima (UN) imamo veto i zato ne znamo što da radimo. Prepustili smo Arapskoj ligi veliku ulogu, ali teško je ostvariti neku intervenciju izvana, osim na humanitarnom polju. Zato sam ja više pesimist", kazala je ona.

Charles Kupchan, koji  je bio u administraciji predsjednika Billa Clintona kada je ona odlučila pomoći građanima Sarajeva, kazao je da ne zna kakva bi razlika bila da postoji takva rezolucija.

"Sumnjam da bi danas imali talijanske, francuske ili američke vojnike u Damasku. Ja nisam optimističan da ćemo vidjeti neku vrstu akcije, kakvu bi mnogi ljudi voljeli vidjeti", rekao je on, te dodao: "Geografski položaj još uvijek ima važnost u međunarodnoj politici, a ako je itko blizu i ima kapacitete da učini nešto, onda je to Turska. Ja bih se fokusirao na diplomaciju i Tursku koja može nešto učiniti na terenu kako bi pomogla u Siriji. Neka vrsta izravne vojne intervencije kakva je bila poduzeta na Balkanu manje je vjerojatna."

Ahmet Davutoglu, ministar vanjskih poslova Turske, ranije ovog mjeseca je kazao da je međunarodna zajednica željela da "predsjednik Bashar al-Assad bude kao Gorbačov, da transformira sustav, da izgradi novu strukturu. No, on je izabrao da bude kao Milošević. To je bio njegov izbor. Mi smo danas na strani građana Homsa, kao što smo bili na strani građana Sarajeva".

Počeo referendum o novom ustavu

Sirijci su počeli glasati na referendumu o novom ustavu kojim bi se mogao okončati pedesetogodišnji jednopartijski sistem, dok aktivisti pozivaju na bojkot jer je, kako tvrde, ustav "skrojen po mjeri predsjednika Bashara al-Assada".

Birališta su otvorena u 7 h ujutro po lokalnom vremenu. Više od 14 miliona punoljetnih građana ima pravo glasa na 13.835 biračkih mjesta.

Podsjetimo, ranije ovog mjeseca, Assad je objelodanio novi ustav, nakon što je, prema procjenama posmatrača, od  početka demonstracija u martu prošle godine u Siriji ubijeno najmanje 7.600 ljudi.

Aktivisti koji demonstriraju protiv Assada apelirali su na građane da ne glasaju na referendumu. U Damasku, aktivisti su kazali da će pokušati održati proteste blizu biračkih mjesta, gdje namjeravaju paliti primjerke novog ustava.

"Niko neće glasati", kazao je putem Skype-a aktivist Omar, koji se javio iz naselja Baba Amr u Homsu, čiji stanovnici više od tri sedmice trpe neprestano granatiranje, te dodao: "Ovo je ustav po Basharovom ukusu, a u međuvremenu nas granatiraju i ubijaju", kazao je on.

Assad je obećao da će održati parlamentarne izbore u roku od 90 dana ukoliko glasači podrže novi ustav.

Predviđeno je da iz postojećeg ustava bude izbrisan član koji Assadovoj stranci Baath daje funkciju lidera države i društva. Novim ustavom također bi bio omogućen politički pluralizam, kao i sedmogodišnje ograničenje za predsjedničke mandate.

U subotu stradalo 57 osoba, broj žrtava stalno raste

U sukobima u Siriji u subotu je poginulo najmanje 57 osoba, od kojih 41 civil, saopštila je sirijska Opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Bejrutu.

Organizacija je navela da je 19 civila poginulo u Homsu, gdje se već tri nedjelje nalaze dodatne vojne snage, dok je 16 vojnika poginulo širom zemlje. U mjestu Alep, na sjeveru zemlje, šest osoba je poginulo dok je policija pucala na 4.000 ljudi koji su došli na sahranu jednom civilu ubijenom u petak. Organizacija je navela da je još šest civila poginulo na sjeveru zemlje, a osam civila poginulo je dok je vojska ulazila u neka sela u provinciji Hama.

Ukupno 7.600 ljudi je poginulo od početka pobune protiv režima predsjednika Bashara al-Assada, a pobuna je počela pre 11 mjeseci.