Marcus Lehner: Kuda ide Evropska Unija? (I dio)

Piše: Marcus Lehner (The League for the Fifth International)

„Spasite naš novac“, „Evropa se suočava sa udarom“ i „Nacionalni stečaj je na pomolu“, samo su mali izbor iz trenutno dostupnih knjiga o „Euru“. Različiti, više ili manje nacionalistički eksperti, dijele najgroznije strahove njemačke malograđanštine za njihove „teško stečene ušteđevine“, a koje su u ždrijela dužničkih država, navodno, ugurali neodgovorni političari.

Nije samo „Bild“ novina koja plasira predrasude o „lijenim Južnjacima“. Naravno, apokaliptične vizije upropaštenih banaka i praznih bankomata, idu ruku pod ruku sa investicijskim savjetima, gdje pohraniti ugroženi novac. Širenje panike može biti dobar biznis.

Evropska Unija – štit njemačkog kapitala

Jasno je ko je do sada najviše dobio zahvaljujući Euru, a to je njemački kapital. Za razliku od SAD ili Britanije, njemački kapital nije u poziciji da najprije i prije svega djeluje kao finansijski kapital, već je značajno vezan za profitne marže izvoznih industrija (46 posto roba proizvedenih u Njemačkoj se izvoze). Stoga su Evropska Unija, a još više Eurozona, siguran raj za njemačku industriju: 60 posto od svih njemačkih proizvoda se prodaje u EU, a dvije trećine od toga u Eurozoni. Činjenica da bi izvozna kvota u EU lako mogla opasti, ne mijenja ovo: Uzdizanje država BRIC-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina) proizvelo je nova izvozna tržišta, ali i jaku konkurenciju, koja bi, (za njemačku buržoaziju prim.prev), također mogla značiti i gubitke udjela u tržištu. Zbog toga je EU još potrebnija kao zaštitna zona njemačkog kapitala, štiteći ga od bujajuće konkurencije na svjetskom tržištu.

S druge strane, strukturalna slabost ekonomija kao što su Grčka, Portugal ili Španija, kao rezultat eliminacije njihovih nezavisnih valuta, znači da napredak njemačkog kapitala kreira stalni nazadak u njihovim proizvodnim industrijama. Ovaj položaj je dodatno pogoršan činjenicom gubljenja nekadašnje uloge zemalja jeftine proizvodnje, budući da njemački kapital seli proizvodnju u zemlje tržišta u nastajanju izvan Evropske Unije.

Kao rezultat ovog procesa, trenutni hronični zbir neravnoteža u Eurozoni predstavlja konstantnu ekonomsku tenziju. Uz to, postojeća kamatna stopa je niska u poređenju sa sa ekonomskim potencijalom ovih država. Tu je također i konstantna tendencija za zaduživanjem u realnom sektoru, zajedno sa svojim inflatornim balonima. Za njemački finansijski kapital radi se o izvoru stabilnih profita: finansiranje zaduženih ekonomija osigurava prodaju za njemačke izvozne industrije čiji profiti, u formi investicijskog kapitala, tada postaju baza za narednu rundu kreditiranja dužnika. Rezultat nije samo konstantan protok novca od kamata, već i jačanje njemačkog pritiska na vlade dužničkih zemalja.

Grčka – žrtva bankarskih špekulanata

Nasuprot tome kako se to često predstavlja, grčka kriza koja se se odvija još od početka 2010, nije značila nikakve značajne gubitke za njemački biznis. Jasno, postojali su gubici kao posljedice opadajućeg izvoza, ali, u poređenju sa sa grčkom ekonomijom u cjelosti, do sada nije bilo ozbiljnih gubitaka.

U posljednjih je godinu dana, kao dio „paketa spasavanja“ njemačka vlada odobrila 8,4 milijarde eura kredita Grčkoj. Na bazi kamatne stope, koja je ostala visoka, uprkos „specijalnim uslovima“., Atina je do sada morala platiti 500 miliona eura (Financial Times Germany od 20-og maja). Povrh svega, efekat grčke krize je bio i niži kurs eura u odnosu na dolar, što je bilo vrlo povoljno za grčke izvoznike.

Pravi se problem, prije svega, krije u činjenici da se cijeli sistem zaduženih ekonomija u EU, zajedno s Grčkom, raspada i da domino-efekat serija insolventnosti u nekim državama, ne samo da prijeti profitabilnim poslovnim prilikama, već bi mogao zaprijetiti i samim bankama kreditorima. U kombinaciji sa trenutnom bankarskom krizom, postojeća bi situacija mogla dovesti do panike naspram koje bi kolaps Lehman Brosa izgledao kao dječja igra.

Prevod: Radiosarajevo.ba

(U narednom nastavku: Imperijalističko rješenje za Grčku i problem sa SAD)