Detalji o vakcini protiv koronavirusa: Dovoljna je jedna doza, ali postoje i nuspojave

Već smo objavili da prvi rezultati testiranja vakcine na korona virus na kojoj rade stručnjaci sa Univerziteta Oxford pokazuju da je ona sigurna za ljude i da izaziva reakciju imunog sistema.

U testiranjima učestvuje 1.077 ljudi, a nakon što su dobili vakcine, njihovi organizmi počeli su da razvijaju antintijela i T-ćelije koje se bore protiv korona virusa.

Rezultati su veoma obećavajući, ali je još rano da za tvrdnju da je vakcina dovoljna zaštita, zbog čega će se sprovesti još obimnija testiranja. Velika Britanija je već naručila 100 miliona doza vakcine. BBC je objavio više detalja o vakcini protiv koronavirusa

Kako vakcina radi?

Vakcina nazvana - ChAdOx1 nCoV-19 - razvija se neviđenom brzinom.

Pravi se od genetski modificiranog virusa koji izaziva prehladu kod šimpanzi.

Značajno je izmijenjena, prvo da ne bi mogla da izazove infekcije kod ljudi, a i da bi više "ličila" na virus Covid-19.

Naučnici su ovo izveli dodajući genetska uputstva koja postoje u proteinskim vrhovima korona virusa - što je najznačajnija alatka virusa kada napada naše ćelije - u vakcinu koju razvijaju.

To znači da će vakcina imitirati korona virus i imuni sistem će naučiti kako da ga napadne.

Šta su antitijela i T-ćelije?

U velikoj mjeri je pažnja naučnika u vezi sa korona virusom do sada bila usmjerena na antitijela, ali ona su samo dio odbrane imuno sistema.

Antitijela su mali proteini koje pravi imuni sistem kako bi izbacio viruse na površinu.

Neutralisanjem antitijela može se onesposobiti virus.

T-ćelije, jedan od tipova bijelih krvnih zrnaca, pomaže koordinaciju imuno sistema i mogu da uoče koje ćelije u organizmu su zaražene i da ih unište.

Gotovo sve efikasne vakcine podstiču i stvaranje antitijela i odgovor T-ćelija.

Nivo T-ćelija dostigne vrhunac 14 dana posle vakcinacije, a broj antitijela bude na maksimumu 28 dana poslije vakcinacije.

Istraživanje nije bilo dovoljno dugo da bi se razumjelo koliko mogu da traju, pokazala je studija objavljena u Lancetu.

Profesor Andrew Pollard, iz istraživačke grupe s Oxorda, rekao je za BBC:

"Zaista smo zadovoljni rezultatima objavljenim danas jer vidimo i neutrališuća antitijela i T-ćelije."

Naveo je da se rezultati obećavajući i da naučnici vjeruju da ta vrsta odgovora može biti povezana sa zaštitom.

"Ali odgovor na ključno pitanje da li vakcina deluje, nudi li zaštitu... i dalje čekamo"

Studija je pokazala da je 90 odsto ljudi razvilo neutrališuća antitijela poslije jedne doze.

Samo deset osoba dobilo je dvije doze i sve su proizvele neutrališuća antitijela.

"Ne znamo nivo koji je potreban za odbranu, ali možemo povećati odgovore organizma drugom dozom", rekao je profesor Pollard za BBC.

Da li je vakcina sigurna?

Da, ali postoje i nuspojave.

Nije bilo opasnih nuspojava od uzimanja vakcine, međutim, 70 procenata ljudi na ispitivanju se žalilo na temperaturu ili glavobolju.

Istraživači kažu da bi se to moglo riješiti paracetamolom.

Profesorka Sarah Gilbert sa Univerziteta u Oxfordu kaže da ima još mnogo posla "prije nego što potvrdimo da li će naše vakcina pomoći u upravljanju pandemijom Covid-19, ali ovi rani rezultati obećavaju."

Koji su sljedeći koraci u ispitivanjima?

Dosadašnji rezultati su obećavajući, ali njihova glavna svrha je da osiguraju da vakcina bude dovoljno sigurna da se daje ljudima.

Studija ne može da pokaže da li vakcina može spriječiti ljude da se razbole ili bar da ublaži njihove simptome ako se razbole od Covida-19.

Više od 10.000 ljudi učestvovat će u narednoj fazi ispitivanja u Velikoj Britaniji.

Međutim, studija je proširena i na ostale zemlje, jer je nivo korona virusa u Velikoj Britaniji nizak, pa je teško znati da li je vakcina efikasna.

U velikom ispitivanju u Americi trebalo bi da učestvuje 30.000 ljudi, kao i 2.000 u Južnoj Africi i 5.000 u Brazilu.

Postoje i pozivi da se sprovedu "izazov ispitivanja" u kojima se vakcinisane osobe namerno zaražavaju korona virusom.

Međutim, postoje etičke dileme u vezi sa ovim pristupom, jer ne postoji lijek za obolele.

Kada ćemo dobiti vakcinu?

Moguće je da će se vakcina protiv korona virusa pokazati efikasnom prije kraja godine, ali neće biti široko dostupna.

Zdravstveni radnici i zaposleni u staračkim domovima bit će na vrhu liste prioriteta kao i ljudi za koje se smatra da su izloženi visokom riziku od Covid-19 zbog starosti ili zdravstvenog stanja.

Široko rasprostranjena vakcinacija može se, najranije, očekivati sljedeće godine, čak i ako sve ide po planu.

Britanski premijer Boris Johnson je izjavio da "drži palčeve i nada se uspjehu".

"Ipak, reći da sam 100 odsto siguran da ćemo ove godine, ili sljedeće, dobiti vakcinu, bilo bi, nažalost, samo pretjerivanje. Još nismo dotle stigli."