Zabranjena prodaja dukserica sa natpisom o genocidu u Srebrenici

Najfascinantnije mi je zašto se ljudi ovoliko iščuđavaju bilo čemu od ovih degenerika? Poslije 11541 građanina ubijenog u Sarajevu na pragu XXI stoljeća granatama s brda, mi se nečemu ibretimo? Pa ne očekujete valjda da vam se oni koji su vam pobili sunarodnjake, komšije, braću, očeve, majke i djecu iskreno izvinu i kažu da su pogriješili? Neprijatelji i krvnici ovog naroda su kristalno jasni, svaka nedoumica ili nada da postoji neko ko je normalan u tom degeneričnom nakotu vodi ka ponovnom umiranju i nestajanju, tako je posljednjih 200 godina.... ponavlja se već deseti put, ponoviće se opet.... to svaki građanin Sarajeva i BiH treba da zna!

Kao isto što je normalno da se u XXI sjeku glave jel tako.A vi što zagovarate rat progon klanje ste isi genocidaši ko ovi četnici.I da ste doživjeli rat nebi ovako govorili

I vidite sama zabrana prodaja majica znači da nisu svi za genocidne radnje.I molim vas da nađete bolje prevodioce jel ovi nemaju pojma naš jezik ko i vi

I vidite sama zabrana prodaja majica znači da nisu svi za genocidne radnje.I molim vas da nađete bolje prevodioce jel ovi nemaju pojma naš jezik ko i vi ka N.G U srednjem vijeku formiraju se, uz postojeća, i naselja u samoj dolini, sa svrhom brže i učinkovitije trgovine. U tom je smislu veoma važna uloga dubrovačkih trgovaca, odnosno pogodnosti koje je za obje strane donio trgovački sporazum s ondašnjim Dubrovnikom. Biskup Ponza je 1238. godine sagradio u mjestu Brdu kod Vrhbosne katedralu sv. Petra i Pavla i uz katedralu kaptol. Time je naselje na mjestu današnjeg Sarajeva tri stoljeća prije osmanlijske okupacije dobio ime Vrhbosanje. Iz tih vremena datira kamen s ugraviranim natpisom: 'Beati Petri in Verb(osna)".[8] Utvrda Vrhbosna spominje se 1379. godine. Župa istog imena spominje se 1415. godine.[9] Tijekom osvajačkih pohoda u 15. stoljeću, osmanski Turci zauzimaju Bosnu i Hercegovinu. Isa-beg Isaković na ozemlju srednjovjekovnog grada Vrhbosne (Vrhbosanja) i okolnih sela podiže prvu džamiju, gradi rezidencijalni objekt i most, odnosno stvara jezgru oko koje će u idućim stoljećima nastati veliki osmanski grad. U Sarajevu se spominje franjevačka župa još u 16. stoljeću, kad su zabilježeni progoni između 1521. i 1524. god. u kojima su ubijeni franjevci. Župom su upravljali iz visočkog samostana sve dok nije napušten koncem 17. stoljeća. od tada brigu o župi vode kreševski franjevci. Sredinom ovog stoljeća ovdašnji su katolici mahom hrvatski kolonisti iz Dubrovnika, naseljeni u latinskoj mahali (četvrti).[10] Većinom su to bili trgovci, a i ostali stanovnici ove mahale bili su uglavnom katolici.[11] Imali su crkvu Bezgrješnog začeća. Prodor Eugena Savojskog do Sarajeva 1697. godine bio je koban. Crkva je izgorjela, a katolici su većinom napustili grad. Broj katolika polako raste tijekom 18. stoljeća, ali početkom 19. stoljeća broj opet opada. Porast bilježe nakon austro-ugarskog zaposjedanja.[10] Latinska je četvrt ostavila trag u imenu mosta Latinske ćuprije, jednog od najstarijih sarajevskih mostova.[12] Nakon Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska dobiva mandat za preuzimanje uprave nad Bosnom i Hercegovinom. Nakon jednodnevnih borbi austrougarska vojska ulazi u Sarajevo 19. kolovoza 1878. godine i formira upravu koja će potrajati sve do okončanja Prvog svjetskog rata. U 1914. godini, u Sarajevu su ubijeni austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sophie, čime je započeo Prvi svjetski rat. Sedamdeset godina kasnije, 1984. godine u gradu se održavaju 14. Zimske olimpijske igre. Veliki požar zahvatio je Sarajevo 1879. godine.[10] U Kraljevini Jugoslaviji Sarajevo je bilo glavni grad Drinske banovine. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, Sarajevo je bilo upravo sjedište Velike župe Vrhbosne. 24. siječnja 1942. izmjerena je najniža temperatura u Sarajevu ikad: -26,4 Celzijeva stupnja.[13] Poslije Drugog svjetskog rata grad se ubrzano industrijalizirao i širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru. Od 1992. do 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, grad je bio pod najdužom opsadom u povijesti modernog ratovanja, za vrijeme koje je oko 12.000 ljudi izgubilo živote, a još oko 50.000 je ranjeno!!!!

OD 1992. DO 1995. GODINE, TIJEKOM RATA U BOSNI I HERCEGOVINI, GRAD JE BIO POD NAJDUŽOM OPSADOM U POVIJESTI MODERNOG RATOVANJA, ZA VRIJEME KOJE JE OKO 12.000 LJUDI IZGUBILO ŽIVOTE, A JOŠ OKO 50.000 JE RANJENO!!!!

cuj zabrana?! Neka, nek nosi svako ko želi...da zvijeri lakše prepoznamo

I vidite sama zabrana prodaja majica znači da nisu svi za genocidne radnje.I molim vas da nađete bolje prevodioce jel ovi nemaju pojma naš jezik ko i vi ka N.G ... pogledaj lajkove glupane!

Izvinjavajte se vi materi svojoj .

Mala pouka iz historije samo neznam kakve veze ima sa ovom temom jel to malo dokazuješ da znaš malo historiju i pisat.U sarajevu jest bila blokada bilo je puno mrtvi ranjeni istina ali što ja govorim zar srbi nisu se borili sa bošnjacima i hrvatim u armiji bih.Jel treba i te srbe protjerati možda jovana divljaka i ostale.Ili one što su gubili živote i ranjeni njihove porodice za federaciju

Treba protjerati njihove porodice.Zamislite kako se oni osjećaju kad tako govorite a pogino im otac brat i.t.d jer su se borili na pravoj strani za federaciju zar vas nije stid

Izvuceno iz konteksa, naime NOZ ZICA na srpskom znaci STAR TREK

I vidite sama zabrana prodaja majica znači da nisu svi za genocidne radnje.I molim vas da nađete bolje prevodioce jel ovi nemaju pojma naš jezik ko i vi ka N.G U srednjem vijeku formiraju se, uz postojeća, i naselja u samoj dolini, sa svrhom brže i učinkovitije trgovine. U tom je smislu veoma važna uloga dubrovačkih trgovaca, odnosno pogodnosti koje je za obje strane donio trgovački sporazum s ondašnjim Dubrovnikom. Biskup Ponza je 1238. godine sagradio u mjestu Brdu kod Vrhbosne katedralu sv. Petra i Pavla i uz katedralu kaptol. Time je naselje na mjestu današnjeg Sarajeva tri stoljeća prije osmanlijske okupacije dobio ime Vrhbosanje. Iz tih vremena datira kamen s ugraviranim natpisom: 'Beati Petri in Verb(osna)".[8] Utvrda Vrhbosna spominje se 1379. godine. Župa istog imena spominje se 1415. godine.[9] Tijekom osvajačkih pohoda u 15. stoljeću, osmanski Turci zauzimaju Bosnu i Hercegovinu. Isa-beg Isaković na ozemlju srednjovjekovnog grada Vrhbosne (Vrhbosanja) i okolnih sela podiže prvu džamiju, gradi rezidencijalni objekt i most, odnosno stvara jezgru oko koje će u idućim stoljećima nastati veliki osmanski grad. U Sarajevu se spominje franjevačka župa još u 16. stoljeću, kad su zabilježeni progoni između 1521. i 1524. god. u kojima su ubijeni franjevci. Župom su upravljali iz visočkog samostana sve dok nije napušten koncem 17. stoljeća. od tada brigu o župi vode kreševski franjevci. Sredinom ovog stoljeća ovdašnji su katolici mahom hrvatski kolonisti iz Dubrovnika, naseljeni u latinskoj mahali (četvrti).[10] Većinom su to bili trgovci, a i ostali stanovnici ove mahale bili su uglavnom katolici.[11] Imali su crkvu Bezgrješnog začeća. Prodor Eugena Savojskog do Sarajeva 1697. godine bio je koban. Crkva je izgorjela, a katolici su većinom napustili grad. Broj katolika polako raste tijekom 18. stoljeća, ali početkom 19. stoljeća broj opet opada. Porast bilježe nakon austro-ugarskog zaposjedanja.[10] Latinska je četvrt ostavila trag u imenu mosta Latinske ćuprije, jednog od najstarijih sarajevskih mostova.[12] Nakon Berlinskog kongresa, Austro-Ugarska dobiva mandat za preuzimanje uprave nad Bosnom i Hercegovinom. Nakon jednodnevnih borbi austrougarska vojska ulazi u Sarajevo 19. kolovoza 1878. godine i formira upravu koja će potrajati sve do okončanja Prvog svjetskog rata. U 1914. godini, u Sarajevu su ubijeni austrougarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand i njegova supruga Sophie, čime je započeo Prvi svjetski rat. Sedamdeset godina kasnije, 1984. godine u gradu se održavaju 14. Zimske olimpijske igre. Veliki požar zahvatio je Sarajevo 1879. godine.[10] U Kraljevini Jugoslaviji Sarajevo je bilo glavni grad Drinske banovine. Za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, Sarajevo je bilo upravo sjedište Velike župe Vrhbosne. 24. siječnja 1942. izmjerena je najniža temperatura u Sarajevu ikad: -26,4 Celzijeva stupnja.[13] Poslije Drugog svjetskog rata grad se ubrzano industrijalizirao i širio s izgradnjom novih stambenih naselja na zapadu i sjeveru. Od 1992. do 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, grad je bio pod najdužom opsadom u povijesti modernog ratovanja, za vrijeme koje je oko 12.000 ljudi izgubilo živote, a još oko 50.000 je ranjeno!!!! ka !<<------- Tako je! Svi napadaći su Sarajevo zauzimali i gradili zgrade i spomenike i historiju, samo Srpska vojska je rušila i palila zgrade, biblioteke i historiju i snajperom ubijala djecu i starce. Neka im jena čast! Kako radili, tako im djeca dočekala. Nista vise necu reci.

11 541 čovjek! ---- 1601 dijete! DO NOT FORGET!

Đesi chim košuto moja ili već kako se zove životinja sa surlom

Ej gospon sa surlom gdje si