U Srbiji zabilježeno šest žrtava groznice Zapadnog Nila

Kod šest bolesnika kod kojih je dijagnostifikovano prisustvo virusa Zapadnog Nila u najtežem obliku, od jula ove godine u Kliničkom centru za infektivne i tropske bolesti u Beogradu, došlo je do smrtnog ishoda, javlja agencija Anadolija.

Virus je otkriven 1937. godine kod migratornih ptica u Ugandi u slivu reke Zapadnog Nila, zbog čega je tako kasnije i nazvan.

Njegova bitna karakteristika, prema riječima prof. dr. Dragana Delića, je sezonski karakter. Mjeseci koji su kritični i koji pogoduju ovom virusu i njegovim prenosiocima, komarcima, su srpanj, kolovoz, rujan i ponekad početak listopada.

Preduvjeti za ovu infekciju su, kako kaže dr. Delić, direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti, "prvo da postoji izvor infekcije, to su najčešće migratorne ptice, koje virus nose u sebi. Potrebno je prisutnost komaraca koji će sisati krv, hraniti se krvlju tih inficiranih ptica i nekih drugih sisavaca i tu infekciju prenijeti na čovjeka. potrebno je prisutnost vodenih površina, za komarce je potrebna određena temperatura i potrebno je stanovništvo koje nema iskustva sa ovom virusnom infekcijom. Ako nemate iskustva, onda nemate ni imunitet, otpornost prema toj virusnoj infekciji. "

U Srbiji je ova infekcija prvi put dokazana prošle godine, što kako navodi dr. Delić ne znači da i ranije nije postojala. "Prošle godine mi smo liječili 58 bolesnika, od toga 52 bolesnika su imala tu težu formu, šest bolesnika su imali nešto što podsjeća na gripu, kao gripozno stanje i preminulo je deset osoba." Ove godine, u ovom trenutku na temelju kliničke slike kod 81 osobe dokazano je prisustvo virusa. Od toga je preminulo šest osoba.

Virus Zapadnog Nila ne dovodi isključivo do smrtnog ishoda.

"Morate znati, da ova infekcija najčešće protiče asimptomatski, to znači da kod 80% inficiranih, oni ne znaju da su inficirani tim virusom, preleže je na nogama. Ta infekcija dođe i prođe bez posledica. 20% bolesnika imaju nešto što podseća na gripozno stanje, ima povišenu temperaturu, malaksalost, bolove u mišićima i zglobovima. Ti bolesnici ako odu kod lekara, obično se leče kao neka virusna infekcija tokom leta. Tok bolesti je samoograničavajući, dođe, traje i prođe", objasnio je dr Delić

Najteži slučajevi do kojih ovaj virus dovodi su meningitis i encefalitis. Kako je, za agenciju Anadolija, rekao dr. Delić: "Na 150 inficiranih osoba jedna ima neuro-ivnazivnu formu. To znači da virus ima afinitet, prijemčivost za moždanice, daje upalu moždanica, što je meningitis, koji ide sa povišenom temperaturom, sa  upornom glavoboljom, sa povraćanjem, bolesniku smeta svetlo i ima ukočen vrat. Neki od njih imaju i zapaljenje mozga, moždane mase, to je encefalitis. Klinička slika encefalitisa se prepoznaje po tome što bolesnik pored toga što ima simptome meningitisa, postaje konfuzan, ima poremećaj svesti, postaje dezorijentisan, zbunjen, agitiran, povremeno čak i agresivan, zatim postaje pospan i može taj poremećaj svesti da se kreće čak do duboke kome."

Ovoj infekciji najpodložnije su osobe preko pedeset godina života i one koje već imaju neke kronične bolesti, kao što su šećerna bolest, kardio-vaskularni problemi i neurološke bolesti kroničnog tijeka. Nevolja je u tome što vakcina još uvijek nema u svijetu, koja bi bila najbolja zaštita. Također, nema ni antivirusni lijek. Ovaj nedostatak u mnogome limitira liječenje ove bolesti, a kako navodi dr. Delić: "Naše lečenje svodi se na simptomatsku korektivnu terapiju, na podražavajuću terapiju, čekajući da premostimo vreme koje je neophodno da bi organizam sa svojim imunitetom koji ima, uspeo da se izbori sa tom virusnom infekcijom."

Virus se prenosi samo preko komaraca. Ne može se prenositi, kako u izjavi za Anadoliju kaže dr Delić "interhumano, sa čoveka na čoveka, niti preko direktnog kontakta čoveka sa bolesnom životinjom. Jedino su komarci umetnuti između inficiranih životinja i čoveka".

"Ove godine ima pojedinačnih slučajeva u Grčkoj, Makedoniji, Rusiji. U Srbiji je taj broj nešto veći, značajniji", rekao je prof. Delić.