U Hrvatskoj 23,2 posto osoba u riziku od siromaštva

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj lani je iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva bilo je 23,2 posto, a u teškoj materijalnoj deprivaciji bilo ih je 6,9 posto, upozorili su Nezavisni hrvatski sindikati u povodu 17. oktobra - Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.

Neto minimalna plaća iznosi za 2021. godinu 3.400 kuna (oko 850 maraka), prosječna neto plaća u julu iznosila je 7.046 kuna (oko 1.750 maraka), a medijalna 6.000 kuna (oko 1.500 maraka).

Prosječno hrvatsko kućanstvo od redovitih prihoda može pokriti tek tri četvrtine redovitih rashoda, a većina je kućanstava prisiljena prenamijeniti sredstva i zaduživati se.

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

Podatci pokazuju kako je u junu 2021. godine kreditna zaduženost građana narasla na 138,9 milijardi kuna, što je za 4,2 milijarde više nego godinu prije. Eurostatovi podatci ukazuju kako si u 2019. godini čak 19,1 posto onih čiji je prihod ispod 60 posto medijana nisu mogli priuštiti odgovarajuće grijani dom u kojem žive. A podatci Europskog sindikalnog instituta pokazuju kako je Hrvatska sa 16,5 posto rasta od 2009. godine naovamo imala najveći rast nemogućnosti grijanja u toj populaciji na razini cijele EU.

U Hrvatskoj je siromašno 5,1 posto onih koji su zaposleni. Na udaru siromaštva su nezaposleni, staračka kućanstva, obitelji s više djece, jednoroditeljska kućanstva kao i jednočlana kućanstva, kućanstva s minimalnom plaćom te većina umirovljenika. Prosječna mirovina u 2020. godini iznosila je 2.537,15 kuna (oko 650 maraka), a dužnosnička 10.016,56 kuna (2.500 maraka).

Hrvatska se pretvorila u zemlju iz koje se „bježi“ u potrazi za boljim, zemlju nestabilnih i nesigurnih poslova. Podatci govore kako, upravo zbog nestabilnih i nesigurnih poslova i malih plaća, čak 77 posto mladih još živi s roditeljima u roditeljskom domu.

Stabilni i sigurni poslovi, poslovi visoke dodane vrijednosti, daleko veće minimalne i sve druge plaće i veće mirovine jedine su „ prave putovnice“ za izlazak iz siromaštva i socijalne isključenosti. Bez svega toga i na ovaj Međunarodni dan borbe protiv siromaštva možemo samo tužno i ozlojeđeno ustvrditi kako je Hrvatska sve više raslojena siromašna zemlja još siromašnijih građana, poručuju iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

U priopćenju se podsjeća i kako je Oxfam u siječnju objavio svoju studiju o nejednakoj raspodjeli globalnog bogatstva. U izvještaju uz ostalo stoji kako je tisuću najbogatijih ljudi svijeta za samo devet mjeseci nadoknadilo gubitke nastale zbog korona krize, a najsiromašnijima će trebati više od desetljeća da se oporave od posljedica te pandemije.