Sarajevska doktorica Kisić: Ovo je najveći strah kod koronavirusa

Radiosarajevo.ba
Sarajevska doktorica Kisić: Ovo je najveći strah kod koronavirusa
RTL/Screenshot / Darija Kisić Tepavčević

Posljednjih dana bilježimo porast broja oboljelih od korone, ali je očigledno da su primjenjene mjere usporile tok epidemije i doprinijele spljoštavanju epidemijske krive, kaže u intervjuu za Blic sarajevska doktorica Darija Kisić Tepavčević, zamjenica direktora Instituta Batut.

Za Blic dr. Darija Kisić Tepavčević govori i o masovnom testiranju, uslovima u kojima ljekari rade, o tome kada se može očekivati kraj epidemije i koliko ljudi je još zaraženo a da nije evidentirano.

Ako pogledamo brojke posljednjih dana, kako zaraženih, tako i umrlih, možete li nam dati neku prognozu šta da očekujemo ubuduće?

"Koliko će se brzo širiti infektivni agens u jednoj populaciji zavisi od tri činjenice: put prenošenja infekcije, nivo kolektivnog imuniteta i mogućnost specifične prevencije, tj. postojanje vakcine. Ako pogledamo ove tri karakteristike infekcije virusom SARS-CoV-2, znamo da se on prenosi najlakšim i najbržim putem prenosa, da smo svi osjetljivi i da možemo oboljeti, a da vakcine za sada još nema. Kao što vidimo, postoje svi uslovi za brzo i nesmetano širenje ovog virusa širom svijeta. Što se tiče predviđanja kada i u kojoj nedjelji će se nešto dešavati, to niko sa sigurnošću ne može da kaže. Iskustva iz nekih zemalja su pokazala da je od treće nedjelje od momenta identifikacije virusa u populaciji dolazilo do naglog porasta broja oboljelih, i taj trend se ubrzano nastavljao i tokom narednih nedjelja. U tom momentu je došlo do kritičnog nagomilavanja rezervoara infekcije. Početkom pete nedjelje mi imamo 1.908 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije novim virusom. Međutim, za ovo oboljenje je karakterističan fenomen ledenog brijega, tj. većina inficiranih ili nema simptome respiratorne infekcije ili su to blaži oblici koji liče na prehladu. To znači da većina nas može nositi ovaj virus u sebi a da to i ne zna. Znači, mi početkom pete nedjelje imamo 1.908 potvrđenih slučajeva infekcije i barem od pet do deset puta više inficiranih koji nisu prepoznati jer se osjećaju dobro. 

Govorili ste na konferencijama često o spljoštavanju krive, da li nam uspijeva, da li se odupiremo?

"Moramo da budemo svesni da svako od nas može da nosi ovaj virus u sebi. On se sam po sebi ne može naći u spoljnoj sredini. On se nalazi u nekima od nas a da toga nismo svjesni. Zato je mjera samoizolacije ključ uspjeha. Želimo da stvorimo uslove da kada se jedna osoba inficira virusom, da mu zaustavi put i da se ne prenosi dalje na novu osetljivu osobu. Jako je bitno da shvatimo da virus SARS-CoV-2 ne može da opstane bez nas! Mi mu omogućavamo sredinu za opstanak, razmnožavanje i dalje prenošenje! Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno koliko dugo može da opstane u spoljašnjoj sredini, tj. da li se to mjeri satima ili danima, ali ono što je jasno: virus se ne bi ni našao u spoljašnjoj sredini da ga inficirani čovjek tu nije prenio. Najefikasniji način prevencije infekcije virusom SARS-CoV-2 je obezbjeđivanje udaljenosti od minimalno dva metra od potencijalnih rezervoara infekcije. Posljednjih dana bilježimo porast broja oboljelih, ali je očigledno da su primjenjene mjere usporile tok epidemije.

Prijeti li nam i dalje italijanski scenario?

"Poređenje učestalosti obolijevanja u populacijama Srbije i Italije, u odnosu na vrijeme od unosa virusa u populaciju, pokazuje da su u Srbiji stope obolijvanja oko 10 puta niže. Iako ovaj podatak ohrabruje i uliva nadu da nam se neće desiti takvo opterećenje bolešću, ipak treba da budemo svjesni da situacija može drastično da se promijeni iz sata u sat.

Kada govorimo o virusu o kojem cijeli svijet ne zna dovoljno, a koji odnosi desetine hiljada života, šta je vaš najveći strah?

"Najveći strah bi izazvala činjenica da ovaj virus ne ostavlja dugotrajan imunitet ili da ima sposobnost velikih antigenskih mutacija i da će iznova i iznova da se mijenja. Srećom, dosadašnja istraživanja pokazuju da ipak nakon preležane bolesti ostavlja solidan imunitet, kao i da se ne mijenja tako brzo. To znači da ćemo se postepeno navikavati na njega i da nam vjerovatno više neće stvarati ovoliko problema."

Kompletan intervju pročitajte na ovom linku

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije