Riječ stručnjaka / Omicron je već dominantan soj u Srbiji

02. 01. 2022. u 08:02:00 AA

Shares: 0

Sedmicu dana nakon što je u Srbiji potvrđen prvi slučaj omicrona, koordinator COVID bolnica na jugu Srbije i pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Radmilo Janković smatra da je taj soj koronavirusa već postao dominantan u ovoj zemlji.

Za agenciju "Anadolija" kaže da poslije praznika očekuje i 10.000 zaraženih dnevno, a zbog nedovoljno vakcinisanih neće ga iznenaditi ni veći procenat težih slučajeva nego u zapadnoevropskim zemljama.

Brzom širenju omikrona, koji je po prirodi zarazniji od svih prethodnih sojeva korone, pogoduju zimski period i čest boravak u zatvorenim prostorijama.

"Mislim da je omicron već dominantan soj u Srbiji bez obzira na to što se jako skromno priča o njemu. Na osnovu nekih ličnih kontakata mislim da se dosta ljudi njime zarazilo i zaražava svakog dana. To je i glavna odlika omikron soja – da se zaista jako i intenzivno širi", govori dr Janković.

Kao koordinator COVID bolnica na jugu Srbije, najviše ga interesuje hoće li bolnički kapaciteti izdržati predstojeći porast broja zaraženih.

"Omicron se ne ponaša kao talas, već kao cunami, više talasa se spoji i gotovo preplavi čitavu državu", govori Janković.

Nada se da će se obistiniti predviđanja njegovih kolega da i pored velikog zaražavanja neće biti preopterećenja bolnica.

"Recimo, u Grčkoj je gotovo 30.000 zaraženih, što je broj koji nikada ranije nisu imali, a to prati 78 preminulih. Pola miliona zaraženih na dnevnom nivou u SAD! I treba posmatrati zapadnoevropske zemlje koje imaju velike kapacitete za testiranje jer kod njih je broj blizu realnog, mada mislim da je realna situacija da postoji dva do tri puta više zaraženih nego što je čak i u tim državama zabilježeno", procjenjuje Janković.

Da će omicron soj vrlo brzo pokazati svoj kapacitet i u Srbiji pokazuje i stanje u državama u regionu.

"Ni u okruženju nije bajna situacija. 1.800 zaraženih u Crnoj Gori, što otprilike korelira sa našim brojem od 20.000, što je očekivano da se desi odmah poslije Nove godine. Možda će biti manjeg broja testiranja tokom praznika, ali čim se budu otvorili puni kapaciteti COVID ambulanti, mjesta za testiranje i laboratorije, naši podaci će već 5. ili 6. januara ići 10.000 i naviše", smatra Janković.

Prema njegovim riječima, najveće opterećenje predstoji za ljekare u COVID ambulantama.

"Sigurno će se javljati ljudi sa simptomima, makar da provjere da li se radi o koronavirusu. E sad, da li će bolnički kapaciteti biti manje opterećeni, to ne mogu da pretpostavim. Za onog ko bude završio u bolnici u intenzivnoj njezi, ta mogućnost teškog oboljevanja svakako je velika", kaže Janković.

U intenzivnoj njezi Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju, čiji je direktor, od koronavirusa trenutno se liječe 53 teška pacijenta. U cijeloj Srbiji – više od 2.000.

"Bojim se velikih brojeva. Kad krenu igre velikih brojki, to se svakako prelama i na bolničke kapacitete. Zasad smo odlučili da radimo u nekom tihom režimu, da kažem „na leru“, da ne zatvaramo COVID objekte sa manjim opterećenjem, zato što očekujemo prijeme tokom praznika, vjerovatno već 4. januara. Situacija je slična onoj od prošle godine kada smo u ovom periodu imali malo ublaženje talasa, pa onda nagli skok već početkom februara. I sada će biti tako", govori Janković.

Podaci govore u prilog tome da vakcine štite od težih oblika bolesti i fatalnog ishoda.

"Države koje imaju veliki broj vakcinisanih imaju i relativno mali broj preminulih. Portugal, na primjer, ima oko 2.200 zaraženih dnevno na gotovo cjelokupno vakcinisano odraslo stanovništvo, ali samo 12 smrtnih slučajeva. To znači da su vakcine odradile svoj posao. Međutim, za razliku od delta soja, gdje su bile prilično efikasne, ovdje ne sprečavaju zaražavanje, što, na kraju krajeva, nije ni svrha vakcinacije. Ipak, izgleda da su još uvijek dovoljno efikasne, malo manje nego protiv delte, od ozbiljnog zaražavanja", primećuje Janković.

Problem za građane Srbije može biti to što je protiv koronavirusa vakcinisano tek oko 40 posto ukupnog stanovništva.

"Zato mi, nažalost, možemo očekivati da će biti i nekih težih formi, jer očigledno je da vakcine štite od ozbiljnih i fatalnih ishoda, ali i od opterećenja u jedinicama intenzivne njege, gdje je najveći broj ljudi angažovan. Ne bih bio preveliki pesimista kada bih rekao da će i omikron soj odnijeti živote. Nažalost, to će biti životi onih koji su najugroženiji i koji imaju hronične bolesti, možda imaju maligna oboljenja, šećernu bolest, prekomjerno su gojazni i koji su inače najviše stradali do sada u Srbiji tokom pandemije", govori ljekar.

Smatra da bi veći efekat na smanjivanje broja oboljelih imale protivepidemijske mjere nego što ima vakcinacija.

"Mislim na prevencije koje su usmjerene na sprječavanje kontakata, ali ni to nije realno da se kod nas sprovede", smatra Janković.

Pandemiju naziva epskim izazovom.

"Čovječanstvo se suočilo sa krizom koja se može mjeriti sa Drugim svetskim ratom, na svu sreću, još uvijek ne prema broju premiulih, ali 6 miliona ljudi koji su za 22 mjeseca izgubili živote je frapantan podatak", ističe Janković.

Ipak, slabljenje simptoma kod omicron soja vidi kao razlog za nadu.

"Nadajmo se da je ovo posljednji veliki talas COVID-a. Ukoliko virus uspije da u svim promjenama i mutacijama nađe način za neku kohabitaciju sa domaćinom, sa ljudima, možda će se ovo ovako i završiti – veliki broj zaraženih otprilike kao kod obične prehlade, kijavice ili kao malo blaži oblik gripa. Nadajmo se da će to biti ta simbioza", očekuje Janković.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (3)