Odbijen Šešeljev zahtjev za oslobađanjem

Raspravno vijeće Haškog suda zaključilo je u srijedu da su tužitelji na suđenju izveli dovoljno dokaza koji potvrđuju da je vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj poticao na progon i druge zločine protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini te je stoga odbacilo njegov zahtjev za oslobađanjem i odbacivanjem optužnice koja ga tereti za ratne zločine počinjene u razdoblju od 1991. do 1993. godine.

"Raspravno vijeće odbacuje zahtjev optuženog", objavio je u Den Haagu predsjednik sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti objašnjavajući da je analiza dokaza dovela suce do zaključka da "u ovoj fazi postoji dovoljno dokaza u svrhu članka 98 bis Pravilnika koji bi omogućili razumnom presuditelju da osudi optuženog van razumne sumnje zbog poticanja na zločine navedene u devet tačaka optužnice".

Šešelj je tražio odbacivanje optužnice temeljem članka 98 bis Pravilnika ICTY-ja koji omogućava da optuženi, nakon što tužitelji završe izvođenje svojih dokaza, objasni sudskom vijeću zašto misli da tužitelji nisu dokazali njegovu odgovornost.

Antonetti je u višesatnom iznošenju odluke kazao kako Vijeće raspolaže dovoljnim dokazima da zaključi da je govor optuženog bio govor nasilja. Antonetti je citirao niz Šešeljevih huškačkih ratnih izjava kao i svjedočanstva žrtava o Šešeljevim govorima među kojima stanovnika vojvođanskih sela koji su čuli njegova 'upozorenja' da je vrijeme da se odsele ili ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac koja ga je slušala na radiju kako potpiruje svoje dobrovoljce, javila je Hina.

Vijeće je zaključilo da raspolaže s dovoljno dokaza da je Šešelj "sustavno omalovažavao Hrvate i Muslimane" nazivajući ih uvredljivim i pogrdnim nazivima poput "ustaše" i "balije", kao i da je širio atmosferu straha, kazao je Antonetti.

Vijeće je zaključilo i da je dostatno dokazano da je Šešelj poticao svoje dobrovoljce na ostvarivanje njegove "nacionalnističke ideologije svim sredstvima", kazao je Antonetti dodajući da dokazi pokazuju i da je Šešelj smatrao da se ti ciljevi mogu ostvariti "jedino protjerivanjem nesrba".

Šešelj je također bio svjestan da će nakon njegovih huškačih govora uslijediti zločini a sudsko vijeće smatra da ima dovoljno dokaza i o njegovoj kriminalnoj namjeri progona. To da je znao da su zločini počinjeni ni sam Šešelj nije sporio, kazao je Antonetti.

Šešelj je bio svjestan i kriminalne prošlosti dijela dobrovoljaca ali je to zanemario, kazao je predsjedavajući sudac koji je na kraju zaključio i da je dokazana uzročno-posljedična veza između njegovih govora i zločina.

Vođa srpskih radikala koji je sa smijehom pratio dio izlaganja predsjedavajućeg suca o njegovoj povezanosti sa zločinima u jednom je trenutku prekinuo suca zbog prigovora na prijevod te poručio: "Sa zanimanjem pratim to što govorite i prilično me uveseljava".

Antonetti je kazao kako vijeće u ovoj fazi raspolaže s dovoljno dokaza da može zaključiti da je na području Hrvatske, BiH i Vojvodine počinjen progon i da je protjerano nesrpsko stanovništvo.

Tužitelji su izveli i dovoljno dokaza da su počinjena ubojstva na područjima BiH i Hrvatske uključujući Vukovara, Zvornika i šireg područja Sarajeva te Mostara, zaključili su suci.

Predsjedavajući sudac poručio mu je da kao najmlađi doktor prava "nije mogao da ne zna" da je širenje mržnje bilo kažnjivo i po međunarodnom pravu i po Kaznenom zakoniku bivše SFRJ.

Odluka o zahtjevu za oslobađanje Šešelja napisana je na 120 stranica i Antonetti je kazao kako se djelomično ne slaže s odlukom većine te je ročište nastavljeno čitanjem njegova izdvojenog mišljenja. Sudsko je vijeće, naime, većinom (uz izdvojeno mišljenje Antonettija) zaključilo da nakon što je utvrdilo da je dokazana odgovornost Šešelja za poticanje na progon nema potrebe razmatrati druge oblike njegove odgovornosti poput izvršenja progona i protjerivanja ili sudjelovanja u udruženom zločinačkom pothvatu.

Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i Muslimana.

Optužen je u devet tačaka za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz Vojvodine. Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i Muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo.

Tužiteljstvo je kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da pustoše i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u, kako ih je nazivao, "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.

Tokom dokaznog postupka tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su se nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992., kada se zauzeo za progon Hrvata iz Vojvodine, te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje.

Šešelj je u haškom pritvoru od 2003.

Suđenje bi se sada trebalo nastaviti izvođenjem dokaza Šešeljeve odbrane.