Kako su radili parlamenti i skupštine u regiji: Najmanje zakona usvojeno u Srbiji i BiH

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Narodna skupština Republike Srbije imaju najlošije rezultate od svih zemalja Zapadnog Balkana kada je u pitanju broj razmotrenih i usvojenih zakona u 2014. godini, pokazala je analiza Anadolu Agency (AA).  

Istovremeno Skupština Kosova i Skupština Crne Gore usvojili su preko stotinu zakona u istom vremenskom periodu, dok je Sobranje Makedonije sa usvojenih preko 150 zakonskih rješenja ubjedljivo na prvom mjestu i spada u zakonodavno tijelo koje je u 2014. godini zabilježilo najbolje rezultate rada. 

Većina parlamenta i skupština od početka augusta nalazi se na kolektivnim godišnjim odmorima, a Sabor Republike Hrvatske još od 15. jula koji će trajati cijeli mjesec. Ponovna zasjedanja počinju u septembru. 

U Crnoj Gori pojačane aktivnosti, na Kosovu sve na čekanju

Crnogorski parlamentarci imali su pune ruke posla tokom prethodnih sedam mjeseci. Izmjena izbornog zakonodavstva oduzela je poslanicima više vremena nego što su planirali, tako da je Skupština Crne Gore od početka godine do 27. jula održala 11 sjednica.

Prema riječima poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića, usvojeno je nešto više od 150 zakona.

"U prethodnom periodu se radilo pojačanom dinamikom. Drugo je pitanje koliko je to u stvari bilo učinkovito. Usvojeno je nešto više od 150 zakona. Evropske integracije su nametnule takav tempo da broj zakona koji se mijenja je veći nego u nekom prethodnom periodu. Samim tim, starije kolege tvrde da je ovaj period jedan od dinamičnijih u zadnjih nekoliko godina", kaže za AA Abazović.

Za prvih pet mjeseci rada u 2014. godini, do svog raspuštanja 7. maja, Skupština Kosova je usvojila 124 zakona. Od toga je 40 nacrta zakona, koji su se nalazili u proceduri razmatranja, bilo prenijeto iz 2013. godine.

Među usvojenim zakonima najvažniji su Zakon o produženju mandata Evropskoj misiji vladavine prava na Kosovu- EULEX i Zakon o veteranima rata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).

Novi saziv Skupštine čeka niz nacrta zakona koji su već razmatrani, a među njima su i jako bitni nacrt zakona o formiranju specijalnog suda za ratne zločine na Kosovu i nacrt zakona o zabrani ratovanja kosovskim državljana van zemlje.

Treba podsjetiti i da je nacrt zakona o transformaciji Bezbjedonosnih snaga Kosova u oružane snage Kosova, koji je Skupštini na usvajanje proslijedila Vlada, doveo do blokade rada najviše kosovske zakonodavne institucije, a potom i njenog raspuštanja i raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora. 

Kako je za usvajanje tog zakona potrebna ne samo dvotrećinska većina od 120 poslanika, već i dvotrećinska većina manjinskih poslanika, ne očekuje se da će on biti prioritet novog saziva Skupštine.

Inače, Skupština Kosova ne radi već četvrti mjesec, pošto nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 8. juna, još uvijek nisu konstituisane nove institucije.

Skupština je najprije raspuštena mjesec prije izbora, a potom se na službene rezultate izbora čekalo gotovo punih 30 dana. Nakon verifikacije izbornih rezultata, 17. jula je održana konstitutivna sjednica Skupštine.

Međutim, iako su poslanici položili zakletvu i sa 65 glasova izabarali Isu Mustafu za predsednika Skupštine, kao kandidata postizborne koalicije LDK-AAK-Nisma, najviša kosovska institucija i dalje ne radi. Demokratska partija Kosova, Hashima Thacija, koja je sa svojom predizbornom koalicijom bila pobjednik izbora, ali sa oko 30 posto glasova, osporila je izbor Mustafe i zatražila mišljenje Ustavnog suda u vezi ustavnosti izbora novog predsjednika Skupštine.

Novi sazivi Srbijanske skupštine i Makedonskog sobranja

Za donošenje odluke Ustavni sud Kosova ima rok od 60 dana, odnosno najkasnije do 18. septembra 2014. godine.

Od 26. aprila, od kada zasjedaju u aktuelnom sastavu, poslanici Narodne skupštine Srbije usvojili su oko 50 zakona. Iako ih broj razmotrenih i usvojenih zakona svrstava na dno ljestvice među državama na Zapadnom Balkanu. činjenica da rade tek tri mjeseca u novom sazivu može im donekle biti opravdanje. 

Među najvažnije i one koji su privukli najveću pažnju javnosti, spadaju novi Zakon o radu, te Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o privatizaciji, izmjene Zakona o stečaju, te set zakona koji regulišu medije.

Zbog poplava koje su usljed velikih padavina pogodile Srbiju u maju, parlamentarci su prije petnaestak dana usvojili i Zakon o otklanjanju posljedica poplava u Republici Srbiji.

U Narodnoj skupštini Srbije zvanično ne postoji određen kolektivni godišnji odmor za poslanike, ali nakon posebne sjednice održane u ponedjeljak, na kojoj je novi ministar finansija Dušan Vujović položio zakletvu, prema nezvaničnim informacijama, novih zasjedanja neće biti do 20. augusta.

Analizom saznajemo da je Sobranje Makedonije u periodu 1. januar - 5. mart usvojilo ukupno 186 zakona.

Na sjednici 6. marta je izglasana odluka o raspisivanju prijevremenih izbora. Ponovno okupljanje Sobranja održano je 10. maja, a prva rasprava održana je na sjednici 25. juna.

Prema podacima Službenih novina, Skupština je u periodu jun - jul usvojila samo tri zakona, dok je usvojen veliki broj izmjena i dopuna postojećih zakona.

Parlamentarne komisije trenutno razmatraju veliki broj zakonskih rješenja.

Tokom augusta je kolektivni odmor i Skupština Makedonije ne radi.

Prema podacima o broju usvojenih zakona na web-stranici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ažuriranim do početka juna stoji kako su zastupnici i delegati u tom periodu usvojili svega devet zakona. 

Taj broj je nešto veći s obzirom da primjerice nije ažuriran podatak prema kojem je u julu Parlamentarna skupština BiH po prvi puta u novijoj parlamentarnoj historiji usvojila izmjene i dopune Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za 2014. godinu prema kojem je na osnovu ušteda osigurano sedam miliona KM (oko 3,5 miliona eura) kao pomoć nastradalim u majskim poplavama u Bosni i Hercegovini. 

Prema podacima sa web-stranice Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovinenavodi se da je u različitim fazama procedura usvajanja 28 zakona ili njegovih izmjena. 

Bosna i Hercegovina je, inače, za razliku od država regiona specifična kada je u pitanju donošenje i usvajanje zakonskih rješenja. To je prvenstveno iz razloga što se zakoni na državnom nivou donose u Parlamentarnoj skupštini BiH koja je sastavljena od dva doma - Predstavničkog kao "donjeg doma" u kojem su zastupnici izabrani na izborima u bosanskohercegovačkim entitetima, koji kasnije idu na potvrdu u "gornji dom" Dom naroda koji se sastoji od predstavnika tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba iz oba bosanskohercegovačka entiteta koji je ravnopravan u sistemu odlučivanja. 

Komplikovani sistem odlučivanja i rascjepkanost

Kako se većina zakonskih rješenja donosi u redovnoj ili skraćenoj proceduri to podrazumijeva i da zakonska rješenja prvo dobiju očitovanje ustavnopravnih, ali i nadležnih parlamentarnih komisija koja su obavezujuća, odnosno niti jedan zakon se ne može naći pred zastupnicima i delegatima ukoliko nije dobio pozitivan stav u komisijskoj fazi. 

Istovremeno zakonska rješenja koja se tiču oblasti ekonomsko-socijalnog segmenta života u Bosni i Hercegovini donose parlamenti i skupštine bosanskohercegovačkih entiteta: Predstavnički i Dom naroda Parlamenta FBiH i Narodna skupština i Vijeće naroda RS-a. Time je broj usvojenih zakona znatno veći, ali rascjepkan po nivoima. 

U bosnanskohercegovačkom entitetu FBiH zakone iz oblasti obrazovanja, kulture, sporta, ali i oblasti kao što je prostorno uređenje regulisano je na nivou kantona, tako da njih donosi deset kantonalnih skupština. 

Inače, oko brojnih zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH kao što je slučaj sa izmjenama Zakona o osnivanju kompanije za prijenos električne energije Bosne i Hercegovine trajale su višemjesečne rasprave, a nerijetko veliki broj zakona završavao je i na Ustavnom sudu BiH na ocjeni povrede vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka koje je pokretala većina u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda PS BiH. 

Tako je ovo zakonsko rješenje na Predstavničkom domu usvojeno 12. decembra prošle godine, a u Domu naroda tek tri mjeseca kasnije, 12. marta 2014. nakon što je Ustavni sud BiH ocijenio kako prijedlog njegovih izmjena i dopuna nije destruktivan po vitalne nacionalne interese bošnjačkog naroda. 

Zbog nedostatka političke saglasnosti, ali i odsustva člana Kolegija Doma naroda usljed bolesti, Sulejmana Tihića iz SDA, od marta 2014. u blokadi je izjašnjavanje o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, zakonskog rješenja koje je utvrdilo Vijeće ministara BiH još prošle godine. Isto se odnosi i na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH čije je usvajanje blokirano od juna ove godine. 

Za usvajanje oba zakona nedostaje entitetska podrška koja je uz opću većinu u Domu naroda nužna da bi zakon bio usvojen: izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH u predloženom tekstu ne podržavaju Klub bošnjačkog naroda i većina izaslanika u Klubu hrvatskog naroda, a izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH Klub srpskog naroda. 

S obzirom da Parlamentarna skupština BiH nakon kolektivnih godišnjih odmora počinje raditi u septembru, te imajući na umu činjenicu da u drugoj sedmici tog mjeseca počinje jednomjesečna predizborna kampanja pred oktobarske opće izbore koji će se u Bosni i Hercegovini održati 12. oktobra ovi, ali i brojni drugi zakoni iz oblasti dokumenta Evropsko partnerstvo, onih nužnih za napredak BiH na putu u EU i NATO će sačekati novi saziv Parlamentarne skupštine BiH.