Godišnjica Oluje: Hrvatska slavi najveću pobjedu u Domovinskom ratu

Hrvatska danas obilježava 26. godišnjicu oslobodilačke operacije "Oluje" u kojoj su 1995. oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, koja je uticala i na dalji tok rata u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. augusta 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na liniji  dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. augusta, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.

Istovremeno, operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa u Bosni i Hercegovini i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u julu 1995. pripadnici srpskih jedinica, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8.000 Bošnjaka.

I dok Hrvatska danas slavi, Srbija će, s druge strane, danas organizirati parastos za stradale Srbe u ovoj operaciji. 

Ante Gotovina i drugi hrvatski generali su bili optuženi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja tokom ove akcije, ali im je Haški sud izrekao oslobađajuću presudu.

Ove godine je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović dodijelio visoko državno odlikovanje predao u ruke bjegunca od pravde iz BiH.

Jedno odlikovanje je namijenjeno Vojnoj policiji HVO-a, a drugo Postrojbi za posebne namjene "Ludvig Pavlović", koja je dobila ime po jednom od ustaških terorista koji su izveli upad u Jugoslaviju kod Bugojna davne 1972. godine.

"Obje su djelovale na području tadašnje Herceg-Bosne, a razlikovale su se po organizacijskoj strukturi i području ratovanja