Radmanović: Proširenje EU na zemlje zapadnog Balkana nema alternativu

Proširenje Evropske unije na zemlje zapadnog Balkana nema alternativu. Zato moramo, zajedno, još snažnije, pokucati na evropska vrata ukoliko želimo ući unutra jer samo ona će se otvoriti i nama, zemljama posljednje neintegrisane regije u Evropi.

U protivnom, propustili bismo priliku koja nosi niz izazova, ali i šansi, da konačno iza sebe ostavimo prošlost i zajedno zakoračimo u novu evropsku budućnost.

To su riječi iz obraćanja predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojše Radmanovića na 16. samitu šefova država centralne i jugoistočne Evrope "Zajednički rad na prevazilaženju izazova 3E - ekonomija, energija i evropske integracije", koji se od 18. do 21. juna održava u Novom Sadu, saopćeno je iz Radmanovićevog kabineta.

Radmanović je kazao da se današnje okupljanje odvija "u znaku triju velikih izazova koji stoje pred našim zemljama: jedan su - okolnosti globalne finansijske i ekonomske krize, s teškim posljedicama na naš ekonomski razvoj, drugi je - globalni problem bezbjedne snabdjevenosti svim vrstama energije, dok je treći problem - izazovi novog proširenja Evropske unije na jugoistok Evrope, sa svim dilemama koje taj proces prati".

Po njegovim riječima, Bosna i Hercegovina je posljednjih nekoliko godina imala snažan ekonomski rast, ali globalna ekonomska kriza ostavlja snažne posljedice na njenu ekonomiju. Naglasio je da će posljedice krize dovesti do usporavanja ekonomskog rasta, gubljenja radnih mjesta i povećanja stope siromaštva.

"Bosna i Hercegovina u velikoj mjeri zavisi od inodoznaka, kao relativno pouzdanog izvora spoljnog finansiranja. Može se očekivati da će recesija u Evropskoj uniji i SAD-u, iz kojih dolazi najveći dio doznaka, umanjiti kapacitet dijaspore da vrši transfer sredstava u Bosnu i Hercegovinu. Svjesni mogućih posljedica krize, Savjet ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta Republike Srpske i Federacije BiH i Centralna banka BiH preduzeli su niz mjera koje su usmjerene ka očuvanju kontinuiteta makroekonomske stabilnosti i podržavanje održivog razvoja kao našeg srednjoročnog cilja. Kao podrška očuvanju makroekonomske stabilnosti postignut je dogovor s Međunarodnim monetarnim fondom da podrži naš ekonomski program putem stand-by aranžmana, u iznosu od 1,2 milijarde evra, za trogodišnji period 2009.-2012. godina", spomenuo je Radmanović.

Dodao je i to da je cilj tog programa očuvati kontinuitet aranžmana valutnog odbora, osigurati fiskalnu održivost i očuvati stabilnost finansijskog sektora. Kazao je, među ostalim, kako su procjene da se postojeća instalisana snaga od 4.052 MW u hidro i termoelektranama može povećati za više od tri puta izgradnjom novih hidroelektrana, modernizacijom postojećih i izgradnjom novih termoelektrana.

"To je naša velika razvojna šansa, čija realizacija nam može osigurati dugoročno održivu visoku stopu rasta, kao i rasta izvoza", riječi su predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Naglasio je da BiH pozdravlja konkretizaciju projekta „Južnog toka“ za dopremanje prirodnog gasa i drugih energenata iz Rusije na prostor jugoistočne i zapadne Evrope te zahvalio srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću, domaćinu samita, za pomoć koju su "on lično i Republika Srbija pružili u snabdijevanju gasom BiH prilikom posljednje gasne krize u Evropi".

"Kao što je poznato, BiH je od samog početka dosljedno opredijeljena za regionalnu saradnju kao jedini način rješavanja svih pitanja između susjednih i geografski bliskih zemalja, što je i potvrdila svojim odnosom u proteklom periodu. BiH nastoji uskladiti svoje djelovanje, na planu regionalne saradnje s opštim međunarodnim i prije svega evropskim opredjeljenjima i široko prihvaćenim standardima. Dokaz tome je i činjenica da se u Sarajevu nalazi sjedište Savjeta za regionalnu saradnju, čiji rad BiH snažno podržava", kazao je Radmanović.

Po njegovim riječima, u proteklim godinama u regionima centralne i jugoistočne Evrope pokrenuta su i riješena mnoga pitanja međusobne saradnje zemalja, od parlamentarne saradnje, političkog dijaloga na najvišem nivou, do otpočinjanja rješavanja i onih otvorenih pitanja, o kojim se sve ne slažu.

"Mi ne krijemo da postoji još dosta otvorenih pitanja između naših zemalja, ali i spremnosti i volje da se ona, na opšte zadovoljstvo, rješavaju u interesu svih zemalja učesnica. Samo tako moći ćemo odgovoriti izazovima koji stoje pred našim zemljama. BiH je odlučno opredijeljena za evropske i evroatlantske integracije. To je prilika koju mi u BiH nećemo propustiti, bez obzira na sve izazove, teškoće i neslaganja koja nas prate na tom putu", poručio je.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH je u Novom Sadu izrazio uvjerenje da "ove godine može doći do ispunjenja svih ciljeva i uslova, koja je pred nas postavio Savjet za implementaciju mira u BiH, nakon čega bi došlo do transformacije Kancelarije visokog predstavnika u specijalno predstavništvo Evropske unije" te zaključio kako se građani BiH s razlogom nadaju da će odmah po ispunjavanju svih uslova iz «Mape puta» u drugoj polovini godine doći do ukidanja viznog režima početkom naredne godine.

fena/radiosarajevo.ba