Plava karta po direktivi

Odlukom vijeća ministara Evropske unije, konačno je usvojena plava karta, privremena dozvola za rad i život imigrantima u Evropskoj uniji. Dozvola će važiti od jedne do četiri godine, a omogućiće i ograničena socijalna prava za imigranta i njegovu obitelj. Nije riječ o humanitarnoj , već praktičnoj mjeri. Evropske članice, sa izuzetkom Velike Britanije, Danske i Irske, žele tako zapositi visokokvalifikovane imigrante i, sem pružanja mogućnosti života na Zapadu, daje zemlji-domaćinu šansu da, bez velikih ulaganja, dođe do radne snage onih kvalifikacija kakve su joj potrebne.

Direktivu su formalo sinoć usvojili evropski ministry. Od 27 zemalja-članica, 24 evropske su potpisale sporazum po kojem imigrat sa plavom kartom ima mogućnost zaposlenja na teritoriji bilo koje od država, sa izuzetkom spomenute tri. Useljenici sa tom kartom imaće tretman jednak ostalim radnicima kada je riječ o radnim uvjetima, plati i dodacima. Značiće to i prepoznavanje njegovih kvalifikacija, pravo da učestvuje u radu sindikata, ograničenu socijalnu sigurnost i pravo na penziju. Imigrant sa plavom kartom će moći i da se seli unutar evropskih članica. Nakon prvih 18 mjeseci legalnog boravka na teritoriji jedne od država Unije, moći će se, zajedno sa porodicom, preseliti u drugu od država, u slučaju da je riječ o novom zaposlenju, odgovarajućem njegovoj struci.

Predstavnici nekih od, po članstvu najmlađih država, ukazuju da će na ovaj način imigranti sa plavom kartom, za čije dobijanje mogu aplicirati svi kvalifikovani radnici, uključujući i one sa zapadnobalkanskog prostora, imati veća prava od njihovih radnika koji još uvijek imaju određena ograničenja pri zapošljavanju, primjera radi, u Njemačkoj.

Paralelno sa direktivom o plavoj karti, ministri su usvojili i mjere za suzbijanje ilegalnog zapošljavanja imigranata i posebne usmjene prema poslodavcima. Nova pravila, koja se odnose i na privatne poslodavce i firme, predviđaju oštre kazne za one koji ilegalno zapošljavaju radnike. Kazne su novčane, plaćanje troškova njihovog povratka u matičnu zemlju, gubljenje ugovora i isključivanje sa javnih tendera.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Jacques Barrot ističe:

"Direktiva je značajan korak u borbi protiv ilegalne imigracije, a u isto vrijeme, ciljajući poslodavce, štiti imigrante koji su veoma često žrtve u ovim situacijama. Ovakva direktiva bi se trebala što prije provesti u djelo".

Sami radnici, dobili bi , zavisno od slučaja, i mogućnost da dobiju dozvolu trajnog boravka i rada u nekoj od evropskih država. U rasponu mogućih rješenja, ipak najčešće bilo ono koje podrazumjeva njihovo uključivanje u jedan od evropskih programa povratka.