Ljudi u BiH depresivniji nego stanovnici EU

Nervozno ponašanje, kratak prag tolerancije, uznemirenost, samo su neki simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). A svako od nas u svom okruženju može prepoznati barem tri osobe s takvim simptomima, ili sebe. 

Razočarani životom

''Nema urađene statistike na nivou države koja bi utvrdila koliko ljudi boluje od PTSP-a. Posljednji datum što se tiče 'ratnog' PTSP-a jeste decembar 1998. Nakon toga ne može se imati PTSP kao posljedica ratnog zbivanja. Ja se, ipak, ne slažem s tim, jer se PTSP može javiti kao odgođena pojava. Teško je dijagnosticirati ima li neko PTSP. Može se javiti i kao posljedica zlostavljanja u porodici, sudara, smrti drage osobe'', govori za Avaz.ba Nenad Perić, psiholog Udruženja za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji "Fenix" iz Tuzle.

Kaže da svaka četvrta osoba boluje od simptoma depresije, od blage do duboke. 

''Depresija postaje bolest modernog doba. Vjerujem da imamo malo višu stopu poremećaja nego u EU. Ali, daleko od toga da imamo žarište depresije i PTSP-a'', priča Perić.

Omer Ćemalović, doktor Psihijatrijske bolnice Jagomir, kaže da su ljudi u našoj zemlji razočarani vlastitim životom, što, naravno, najčešće rezultira upravo depresijom.  

''Izgubili su vjeru u bolje sutra, marginalizirani, sve to bitno utječe na čovjeka. Traumatske rane se otvaraju. Kompletno stanje prenosi se s generacije u generaciju. Društvo nam boluje'', govori Ćemalović.

Blaži oblik

Jedan demobilizirani borac iz Sarajeva, koji želi ostati anoniman, pojasnio je simptome posttraumatskog stresnog poremećaja.

''Meni su dijagnosticirali blaži oblik PTSP-a. Svaki mjesec dobivam terapiju, lijekove za smirenje. Ponekad se osjećam frustrirano, razdražljivo, a kako i ne bih kada vidim za šta sam se borio'', govori nam on.  

Simptomi PTSP-a su kratak prag tolerancije, eksplozivno ponašanje, ljudi se osamljuju. Sve im smeta, nemaju osjećaj zadovoljstva, imaju poremećaj spavanja, košmarne snove, osjećaju uznemirenost.