Čuvajmo šume: One su pluća Planete

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se svake godine 21. marta i taj dan predstavlja priliku da se podsjeti na važnost šuma i njihove zaštite. Svjetske šumske površine znatno se smanjuju svake godine, upozoravaju stručnjaci.

Situacija u Bosni i Hercegovini je još uvijek relativno dobra, jer naša zemlja obiluje prirodnim šumskim ekosistemima, što predstavlja prednost BiH u odnosu na zemlje srednje i zapadne Evrope, izjavio je za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Vladimir Beus.

U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48 posto površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, s prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18 posto. 

Ovaj dan treba biti podsjetnik cijelom čovječanstvu o značaju i potrebi čuvanja šuma, istaknuo je on.

"Šume imaju pozitivan utjecaj na klimu ublažavajući klimatske ekstreme, ublažavaju dejstva vjetra, suše, šume štite zemljište od erozije, one su svojevrsni filter i rezervoar pitke vode. Šume su staništa mnogim životinjskim i biljnim vrstama i gljivama."

Nažalost  posljednih godina najveće štete u šumskim područjima prouzrokovane su požarima, zbog čega Beus upozorava sve ljude da paze posebno u ovo vrijeme.

"Veliki broj požara dogodio se u Hercegovini, posebno u Jablanici, Konjicu i Mostaru. Tada je zbog nepristupačnosti terena i brzog raznošenja požara vjetrom, stradala i endemska vrsta bora – Munika."

Na sreću, ističe Beus, s obzirom na vitalnost ove biljke i njeno prirodno širenje, očekivati je da će nam priroda u neko dogledno vrijeme vratiti.

Danas je u Akadmiji nauka i umjetnosti prof. dr. Vladimir Beus promovirao i fotomonografiju pod nazivom Šume Bosne i Hercegovine. U ovoj knjizi na jedan popularan način s prekrasnim fotografijama prikazano je šumsko blago naše zemlje koje moramo čuvati, kaže Beus.

Ovogodišnjim aktivnostima želi se istaći uloga ne samo šuma nego i svih vrsta drveća koja rastu izvan šuma. Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.

Osim što su od velike važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.

I uprkos svim tim neprocjenjivim ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.

U povodu Svjetskog dana šuma iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva su pozvali obrazovne institucije (predškolske, školske i fakultete), kao i sve institucije u FBiH koje su odgovorne za stanje u društvu, a prije svega u šumarstvu, da narednih dana, u okviru svojih mogućnosti, organiziraju aktivnosti u cilju podizanja svijesti o značaju šuma.