Ko će činiti većinu u Evropskom parlamentu

Istraživanja također pokazuju da će veliku prevagu vjerovatno nositi europarlamentarci iz zemalja članica centralne i istočne Evrope.

„Prije svega, predviđamo da će Parlament ipak biti stabilan“, kaže Simon Hix, profesor Londonske ekonomske škole (London School of Economics), koji je zajedno s profesorom Trinity koledža Michaelom Marshom uveo metodu kojom su približno tačno predvidjeli sastav Evropskom parlamenta prije izbora u 2004. godini.

EPP izbija na prvo mjesto

Hix i Marsh predviđaju da će Evropska narodna stranka (European People's Party – EPP) i dalje ostati vodećom grupom u sljedećem sazivu Parlamenta, u kojem će imati oko 249 mandata, dok će Socijalistička grupa osvojiti 207 mjesta, što bi bio porast za 1% u odnosu na sadašnjih 27%.

Dosta toga može promijeniti i odluka britanskih „torijevaca“ da napuste EPP i zajedno s češkom konzervativnom partijom ODS i drugim konzervativnim partijama osnuju novu parlamentarnu grupu Evropskih konzervativaca.

Prema prognozama jedne od najvećih agencija za istraživanje javnog mnijenja „Burson-Marsteller“, nova, Konzervativna grupa mogla bi imati 58 mandata, što bi je učinilo četvrtom grupom u Parlamentu.

„Kako su velike grupe međusobno jedva različite, ključnu ulogu igrat će partijska disciplina“, predviđa Robert Mack, generalni direktor „Burson-Marstellera“. „U mnogim slučajevima, utjecaj liberalnih grupa, također, može okrenuti stvari i odlučiti o rezultatu.“

Velika uloga parlamentaraca istočne i centralne Evrope

Bez Torijevaca u EPP, nacionalni sastav velikih grupa i unutarnja raspodjela moći gurnut će u prvi plan zastupnike iz mlađih članica Unije.

„U EPP-u će biti manje Nijemaca, više Italijana, više Poljaka i nijedan Britanac“, predviđa Hix. „U Socijalističkoj grupi, Nijemci će preuzeti vodeću ulogu i potpuno potisnuti dosada vodeće španske i francuske socijaliste.“

Prema prognozama, Alijansa liberala i demokrata za Evropu (ALDE) ojačat će zahvaljujući njemačkim liberalima, koji bi mogli odnijeti veliku pobjedu u svojoj zemlju, oštro se suprotstavljajući velikoj vladajućoj koaliciji Demokršćana i Socijaldemokrata.

„Trenutno su istočnoevropski parlamentarci marginalni u većini grupa: sve su to male stranke, pa čak i one poljske. Sada će sve one imati brojnije delegacije u parlamentarnim grupama, pri čemu su Poljaci najbitniji“, ističe Hix u intervjuu za portal EurActiv.

Socijalisti neće biti jači od EPP-a

Bez obzira na činjenicu da u 19 od 27 članica Unije vladaju partije desnog centra, Hix i Marsh ne predviđaju da bi socijalisti mogli pridobiti glasove nezadovoljnih glasača širom Evrope.

Njihova analiza zasniva se na činjenici da šest velikih evropskih država čini 66% mandata u Evropskom parlamentu. Italija, Francuska, Njemačka, Španija, Poljska i Velika Britanija će značajno odrediti rezultat izbora.

„U svim velikim zemljama, ne predstoji značajniji rezultat socijalistima. Možda bi u manjim zemljama mogli ostvariti velike rezultate, ali ne zaboravite da u Njemačkoj, Španiji i Velikoj Britaniji socijalisti gube tlo pod nogama.“

Pad Zelenih

Osnivanjem nove Konzervativne grupe, Zeleni će postati tek petom, možda čak i šestom grupom u Parlamentu.

Prema Hixu i Marshu, u Francuskoj će Zeleni pasti zbog konkurencije u novoj Antikapitalističkoj partiji Oliviera Besancenotsa.

Slična situacija mogla bi zadesiti i njemačke Zelene, gdje će njihove glasače vjerovatno pridobiti Die Linke, ekstremno ljevičarska partija. Zeleni naprosto gube popularnost i glasove u vremenu ekonomske recesije, što i nije baš „zelena tema“, kazao je Hix.

Neizvjesnost Libertasa
Profesori Hix i Marsh nisu posebno optimistični kada je riječ o novom pan-evropskom pokretu Libertas, kojeg je osnovao sada već poznati irski „anti-lisabonac“ Declan Ganley.

„Ganley bi mogao osvojiti mjesto-dva u Irskoj, ali mislim da će jako teško bilo šta napraviti u drugim zemljama“, tvrdi Hix.

Ekstremni ljevičari i ekstremni desničari mogli bi dobiti neke glasove, ali je Hix mnogo više oprezan nego 2004., kada je tačno predvidio obnovu ekstremno desničarske grupe „Identitet, tradicija i suverenitet“, koja se u međuvremenu raspala.

Imaju li Liberali odgovor na pitanje „Barroso“?

Zbog podjednakih snaga grupa lijevog i desnog centra, liberalne demokrate iz ALDE-a mogle bi igrati ključnu ulogu u stvaranju parlamentarne većine.

Grupa koju vodi Graham Watson mogla bi, također, imati posljednju riječ u reizboru Josea Manuela Barrosa ne mjesto predsjednika Evropske komisije.

Barrosa otvoreno podržava EPP, ali su mu šanse sada mnogo manje nakon što je EPP značajno oslabljen i dok se Socijalisti kolebaju oko njegovog ponovnog imenovanja.

Prvi test biće izbor Predsjedavajućeg Parlamenta, a o tome su se do sada EPP i Socijalisti dogovarali uvijek iz zatvorenih vrata.

Međutim, ove godine lider ALDE-a Watson je odlučio kandidirati se za Predsjedavajućeg Parlamenta. S tim u vezi, Hix naglašava da bi dogovor Socijalista i EPP-a oko Predsjedavajućeg mogao mnogo naljutiti Liberale, pri čemu bi Barrosovo imenovanje bilo jako upitno“.

Hix nadalje tvrdi da bi imenovanje Barrosa moglo biti uvjetovano imenovanjem Watsona za predsjedavajućeg, i takav scenarij smatra potpuno realnim.

Komentirajući previđanja, lider Partije evropskih socijalista (PES) Nyrup Rasmussen kaže „da je još rano govoriti o rezultatima“, ali i da je njihov cilj „postati najjačom grupom u Parlamentu, za šta se otvara i sasvim realna prilika, jer ljudi traže spas i rješenje u vremenu ove teške krize. Mi smo jedina partija trenutno koja ima jasan i iscrpan plan suzbijanja krize.“

Slovačka

Oľga Gyárfášová iz Instituta za javna istraživanja u Bratislavi, također, smatra da je jako teško predvidjeti rezultate izbora, pogotovo u Slovačkoj zbog čestih velikih kretanja biračkog tijela., ali i slabog odziva birača.

„Na posljednjim izborima za evropski parlament, odziv birača je bio samo 17%, i jako popularna opoziciona partija SMER nije pobijedila, nego nepopularna vladajuća SDKU. SMER je osvojio samo 16% glasova, iako je agencija 'Predicting Europe“ predviđala da će ova partija osvojiti minimalno 30% glasova.“

Mađarska

Također, i Adrien Nasz, istraživač u mađarskom Centru za društvo, vanjske poslove i kulturu „Corvinus“ kaže: „Mađarska stranka Fidesz (Mađarska građanska unija) sigurno će zabilježiti rast. Ali s obzirom na sve evropske kontekste, neće to biti značajan rast. Fidesz bi mogao imati 14 mjesta, jedno više nego im Hix predviđa, a MSZP (Mađarska socijalistička partija) mogla bi imati 6 ili 7 mandata. Što više ljudi glasa, MSZP ima više šansi.“

Prema Isztvanu Hegedusu iz mađarske nevladine organizacije Mađarsko evropsko društvo, „istraživanja Hixa i njegovih kolega jako su zanimljiva, jer istupanje Torijevaca iz EPP-a otvara mogućnost pobjede PES-a na evropskom nivou.“