Inzko: Evropa kuca na vrata BiH, treba brže djelovati
Radiosarajevo.ba
U Sarajevu je danas održan prvi u nizu planiranih koordinacijskih sastanaka na kojima će domaći i evropski predstavnici u Bosni i Hercegovini razgovarati o problemima vezanim za ispunjavanje evropskih uvjeta postavljenih Bosni i Hercegovini u pristupanju Evropskoj uniji.
Valentin Inzko, u današnjem razgovoru isključivo u ulozi specijalnog predstavnika EU u BiH, a ne Ureda visokog predstavnika (OHR), te Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije, kazali su na pres-konferenciji da Evropa, koja, prema Inzkovim riječima "već kuca na vrata Bosne i Hercegovine", istinski želi pomoći BiH i njenim građanima da se što brže integrišu u evropsku zajednicu pa je to i osnovni motiv evropskim predstavnicima da učestvuju u ovim susretima.
Obojica su naročito poručili domaćim vlastima da neka pitanja ostave daleko od političkih rasprava i usredotoče se na konsenzusno rješavanje obaveza da bi građani BiH koji inače masovno žele integraciju svoje zemlje u Evropu postali članovi evropske zajednice.
Po riječima dvojice zvaničnika, akcent u današnjim razgovorima bio je na potrebi bržeg ispunjavanja uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
Razgovarano je i o potrebi prevazilaženja problema radi što bržeg imenovanja kvalitetnih kadrova na upražnjenim čelnim pozicijama u najvažnijim direkcijama i agencijama zemlje, posebno u Direkciji za evropske integracije. Razgovarano je i o imenovanju odbora za žalbe u procesu policijske reforme.
Bilo je riječi i o potrebi bržeg donošenja antikorupcionih zakona i strategije, zakona o javnim nabavkama te ubrzanju procedura vezanih za finansijske sporazume i IPA fondove, rekao je Dimitris Kourkoulas.
Razgovarano je i o paketu mjera u borbi protiv trenutne ekonomske krize u zemlji, dodao je, uz naglasak da je 39 miliona eura namijenjeno za ove potrebe te da se u saradnji s evropskim partnerima očekuje povećanje tog iznosa za 250 miliona da bi ovaj novac bio na raspolaganju početkom jeseni za razvoj malih i srednjih preduzeća te javne radove u BiH.
Evropski partneri spremni su finansijski i na druge načine pomoći vlastima BiH i u realizaciji popisa stanovništva 2011. godine, dodao je Kourkoulas, uputivši apel domaćim vlastima da brže donose zakone koji će pomoći tom procesu.
Inzko i Kourkoulas naglasili su da će koordinacijski sastanci koji će biti održavani u razmacima od dvije-tri sedmice biti prilika da se istaknu i pozitivni pomaci u BiH.
"Mi cijenimo ono što je postignuto dosad i čestitamo Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini što su usvojili neke zakone relevantne za liberalizaciju viznog režima, kao i druge", izjavio je ovaj diplomat.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, također učesnik sastanka, govoreći o problemu imenovanja direktora Direkcije za evropske integracije, rekao je da on (kao prvi čovjek vlade jedne zemlje) nema mehanizme za odlučivanje u tom problemu, već samo "za zahtijevanje", što je nonsens, kako se izrazio.
Na novinarsko pitanje o učincima Vijeća ministara u vezi s ispunjavanjem uvjeta za stand-by aranžman s Međunarodnim monetranim fondom (MMF) odgovorio je stavom o predanom radu Vijeća u toj oblasti i čekanju da svoj dio posla završe entiteti.
Pošto je riječ o smanjenju javne potrošnje kao bitnom zahtjevu MMF-a, Špirić je naglasio da se radi o nepopularnim pripremljenim mjerama koje ne treba shvatiti ni kao pritisak MMF-a već kao preduvjet da BiH nakon nekog vremena uđe u period boljeg ekonomskog rasta i prosperiteta.
Osim Špirića, domaći učesnici u današnjim razgovorima bili su Beriz Belkić kao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Halid Genjac, predsjedavajući parlamentarnog Odbora za evropske integracije, državni ministar finansija Dragan Vrankić i ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović, savjetnica za evropske integracije u Republici Srpskoj Željka Cvijanović i federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda.
fena/radiosarajevo.ba
Valentin Inzko, u današnjem razgovoru isključivo u ulozi specijalnog predstavnika EU u BiH, a ne Ureda visokog predstavnika (OHR), te Dimitris Kourkoulas, šef Delegacije Evropske komisije, kazali su na pres-konferenciji da Evropa, koja, prema Inzkovim riječima "već kuca na vrata Bosne i Hercegovine", istinski želi pomoći BiH i njenim građanima da se što brže integrišu u evropsku zajednicu pa je to i osnovni motiv evropskim predstavnicima da učestvuju u ovim susretima.
Obojica su naročito poručili domaćim vlastima da neka pitanja ostave daleko od političkih rasprava i usredotoče se na konsenzusno rješavanje obaveza da bi građani BiH koji inače masovno žele integraciju svoje zemlje u Evropu postali članovi evropske zajednice.
Po riječima dvojice zvaničnika, akcent u današnjim razgovorima bio je na potrebi bržeg ispunjavanja uvjeta iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima.
Razgovarano je i o potrebi prevazilaženja problema radi što bržeg imenovanja kvalitetnih kadrova na upražnjenim čelnim pozicijama u najvažnijim direkcijama i agencijama zemlje, posebno u Direkciji za evropske integracije. Razgovarano je i o imenovanju odbora za žalbe u procesu policijske reforme.
Bilo je riječi i o potrebi bržeg donošenja antikorupcionih zakona i strategije, zakona o javnim nabavkama te ubrzanju procedura vezanih za finansijske sporazume i IPA fondove, rekao je Dimitris Kourkoulas.
Razgovarano je i o paketu mjera u borbi protiv trenutne ekonomske krize u zemlji, dodao je, uz naglasak da je 39 miliona eura namijenjeno za ove potrebe te da se u saradnji s evropskim partnerima očekuje povećanje tog iznosa za 250 miliona da bi ovaj novac bio na raspolaganju početkom jeseni za razvoj malih i srednjih preduzeća te javne radove u BiH.
Evropski partneri spremni su finansijski i na druge načine pomoći vlastima BiH i u realizaciji popisa stanovništva 2011. godine, dodao je Kourkoulas, uputivši apel domaćim vlastima da brže donose zakone koji će pomoći tom procesu.
Inzko i Kourkoulas naglasili su da će koordinacijski sastanci koji će biti održavani u razmacima od dvije-tri sedmice biti prilika da se istaknu i pozitivni pomaci u BiH.
"Mi cijenimo ono što je postignuto dosad i čestitamo Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini što su usvojili neke zakone relevantne za liberalizaciju viznog režima, kao i druge", izjavio je ovaj diplomat.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić, također učesnik sastanka, govoreći o problemu imenovanja direktora Direkcije za evropske integracije, rekao je da on (kao prvi čovjek vlade jedne zemlje) nema mehanizme za odlučivanje u tom problemu, već samo "za zahtijevanje", što je nonsens, kako se izrazio.
Na novinarsko pitanje o učincima Vijeća ministara u vezi s ispunjavanjem uvjeta za stand-by aranžman s Međunarodnim monetranim fondom (MMF) odgovorio je stavom o predanom radu Vijeća u toj oblasti i čekanju da svoj dio posla završe entiteti.
Pošto je riječ o smanjenju javne potrošnje kao bitnom zahtjevu MMF-a, Špirić je naglasio da se radi o nepopularnim pripremljenim mjerama koje ne treba shvatiti ni kao pritisak MMF-a već kao preduvjet da BiH nakon nekog vremena uđe u period boljeg ekonomskog rasta i prosperiteta.
Osim Špirića, domaći učesnici u današnjim razgovorima bili su Beriz Belkić kao predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Halid Genjac, predsjedavajući parlamentarnog Odbora za evropske integracije, državni ministar finansija Dragan Vrankić i ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović, savjetnica za evropske integracije u Republici Srpskoj Željka Cvijanović i federalni ministar finansija Vjekoslav Bevanda.
fena/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najnovije
