Evropski radnici i strategija "fleksigurnosti"

Sindikati su pozvali građane širom Evrope na demonstracije. Od četvrtka (14. 5.) do subote planirane su mnogobrojne akcije pod nazivom "Pobijedite krizu - postavite ljude na prvo mjesto". A kako na to gledaju političari?

Ako je vjerovati predsjedniku Komisije EU Joseu Manuelu Barrosu, evropski radnici su u dobrim rukama. Na samitu o zapošljavanju održanom prošle nedjelje u Pragu, Barroso je rekao: "Poručujemo našim građanima da zapošljavanje želimo da vidimo kao najvažniji evropski cilj. Sa socijalnim slomom ne može biti privrednog oporavka".

Ernest-Antoine Seilliere, predsjednik Evropskog udruženja poslodavaca, želi da ga sindikati vide kao partnera. "Socijalni partneri se trude da tokom krize održe dijalog".

Ali, iza lijepih riječi kriju se razni interesi. To kaže Reiner Hoffman, zamjenik generalnog sekretara Evropskog saveza sindikata. Kao primjer, on navodi pojam „fleksigurnosti“, vještačku riječ koju je Komisija stvorila spajanjem riječi fleksibilnost i sigurnost. Radi se o formuli prema kojoj radnici treba da postanu fleksibilniji, a da zauzvrat njihova radna mjesta postanu sigurnija.

"Mi u osnovi uopšte nismo protiv toga. Samo, fleksibilnost samih preduzeća se posljednjih godina bitno povećala svjesnom deregulacijom tržišta rada, dijelom labavljenjem odredbi o zaštiti od otkaza, dijelom smanjenjem sigurnosti samih radnih mjesta. Sada imamo armiju ljudi sa ograničenim radnim ugovorima, pozajmljenih radnika, koji su prvi pogođeni ovom krizom", izjavio je Hoffman.

U Francuskoj i drugim zemljama, u međuvremenu su počeli i napadi na šefove firmi. Razjareni radnici su uzimali menadžere kao taoce ili demolirali njihove automobile. Prijeti li sada opšta radikalizacija? Reiner Hofman na to samo odmahuje rukom. Za njega se ne postavlja ni pitanje samog sistema.

"Ako dovedemo u pitanje sistem, moramo, naravno, potražiti odgovore na pitanja: ima li nečega s one strane kapitalizma? Lično sumnjam u takvo nešto. Ali, postoji li renesansa socijalne tržišne privrede? Potrebna su nam nova pravila igre, koja jačaju socijalni aspekt te privrede umjesto da im je najvažnija kratkoročna dobit".

Doduše, tako su u međuvremenu počeli da govore političari bezmalo svih partija. Hoffman nije siguran u to da kriza dugoročno može da koristi sindikatima. Njegov šef, generalni sekretar Evropskog saveza sindikata, John Monx, izrazio je i zadovoljstvo činjenicom da evropska socijalna država izaziva interesovanje i sa druge strane Atlantika. "Trenutno uviđamo vrijednost evropskog modela. Interesantno je da Amerikanci, tražeći inspiraciju, gledaju u našem pravcu. Na primjer, kada je riječ o državi blagostanja, o jakoj ulozi države koja može da kompenzuje greške tržišta, i slično".

Evropski savez sindikata u krizi vidi i šansu za sprovođenje svojih ekonomsko-političkih i društvenih koncepata.

Deutsche Welle/radiosarajevo.ba