Zubak: Zašto nisam potpisao Daytonski sporazum

Daytonski sporazum je službeno parafiran 21. novembra 1995. godine i smatra se da je njime okončan četverogodišnji rat na području Bosne i Hercegovine. Krešimir Zubak je tada bio predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine i odbio je da potpiše sporazum u ime bosanskih Hrvata. 

U tekstu objavljenom na Al-Jazeera Balkans portalu, objašnjava i zašto.

Po riječima nekadašnjeg predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, za osobe koje su bile iole stručnog znanja o ustrojstvu i funkcioniranju država ili osobe koje poznaju političku historiju i mentalitet naroda s područja bivše Jugoslavije, već je tada moglo biti jasno da je sporazum nepovoljan po Bosnu i Hercegovinu. O takvim stvarima se u doba potpisivanja sporazuma nije razmišljalo, već se željelo što prije prekinuti ratni sukob. 

Činjenica je, pojašnjava Zubak, da nikada prije nije postojao takav oblik unutarnjeg uređenja jedne države niti je postojao način organizacije i funkcioniranja vlasti koji ne samo da osigurava političkoj manjini pravne instrumente kojima može da zaštiti svoja prava i svoje interese, već joj daje i moć da u potpunosti blokira državni sistem vlasti. 

“Upravo to navelo je jednog od visokih predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini da se metaforički izrazi kako je tim ustavom zapravo na Bosnu i Hercegovinu navučena ludačka košulja“, navodi Krešimir Zubak u tekstu. 

Jedini način na koji se moglo izgraditi samoodrživa državna zajednica bio pravedno unutarnje uređenje, koje će da sve građane i konstitutivne narode Bosne i Hercegovine stavi u ravnopravan položaj, stav je bivšeg predsjednika Federacije, koji je prvi napustio politiku HDZ-a u BiH.

Daytonski sporazum to nije omogučio, nastavlja on, pa tako veliki broj građana Bosne i Hercegovine danas osjeća kako je postojeće uređenje samo ozakonjenje rata. Drugi problem koji je proistekao iz sporazuma je taj da su sudionici sporazum vidjeli kao početnu i polaznu tačku za podjelu Bosne i Hercegovine. 

On podsjeća da je Daytonski sporazum nastao po ugledu i nakon Washingtonskog sporazuma, kojim je stvorena Federacija BiH.

"Temeljna odredba tog sporazuma, koja je kasnije i ugrađena u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, bila je odredba po kojoj područje Federacije Bosne i Hercegovine čine krajevi Bosne i Hercegovine u kojima Hrvati i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, čine većinu po popisu stanovništva iz 1991. godine", piše Zubak. 

Tako je i njegov mandat bio da štiti Ustav Federacije Bosne i Hercegovine i "da ispoštuje imperativni nalog političkih predstavnika hrvatskog naroda - da Bosanska Posavina mora ostati unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Taj zadatak se, po Zubaku, činio suvišnim, budući da je bio uvjerenja da će pokrovitelj mirovnih pregovora da održi svoje washingtonsko obećanje."

„Nije. Daytonskim sporazumom drastično je prekršen Washingtonski sporazum. Ja takvo nešto nisam mogao prihvatiti ni s obzirom na dužnost koju sam obnašao, a i onako, čisto ljudski. Osjećao sam se prevarenim. I danas mislim da nismo smjeli iznevjeriti one koje smo predstavljali. I danas mislim da se datih obećanja treba držati, osobito u pitanjima koja za nekog život znače“, dodaje Zubak. 

Tako su njegovi odlučujući motivi nepotpisivanja ili činjenica da se honoriraju oni koji su rat prouzročili, kao "i to da glavni sponzor mirovnih pregovora tako olako odriče svojih obečanja i ne uvažava legalno uspostavljeno uređenje u Federaciji Bosne i Hercegovine".