VKBI: Građanska Bosna i Hercegovina je uvjet za članstvo u Europskoj uniji

U organizaciji Savjeta za ustavno-pravna, društvena i politička pitanja Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) u Sarajevu održana je javna tribina pod naslovom BiH – građanska država – zašto ne!?

Uvodničari na tribini bili su profesori ustavnog prava prof.dr. Kasim Trnka, predsjednik Savjeta Vijeća, prof.dr. Maša Alijevič i doc.dr. Sedad Dedić.

Profesorica Alijevič ovom prilikom kazala je da su u javnosti u potpunosti suprotni stavovi po pitanju toga da li BiH treba da postane građanska država.

"Postoje strahovi od jačanja nivoa države. Postavlja se pitanje da li su ti strahovi opravdani. Ali treba naglasiti da građanska država podrazumijeva da su svi građani ravni pred državom i ustavom. Prva država koja je krenula sa ovim konceptom su Sjedinjene Američke Države, a upravo su danas SAD jedna najbolje uređenih država. Oni su prvi prihvatili koncept da su svi građani ravni pred ustavom", poručila je Alijevič.

Dodala je da cilj današnje tribine da se otvori polemika na ovu temu.

"Naravno u ovom trenutku nerealno je govoriti o tome da bi BiH mogla preko noći postati građanska država. Ali bi ona to mogla postati procesor dugoročnih reformi, a prije svega jačanjem tog građanskog na suprot etničkog principa. Proces je to sprovođenja presuda Europskog suda za ljudska prava, implementiranjem preporuka i mjera iz izvještaja Europskog vijeća. Na taj način bi se stvorila osnova za realizaciju ove ideje", istakla je Alijevič.

Obraćajući se medijima profesor Trnka istakao je da je korisni da se u javnom i medijskom prostoru ponovo počne govoriti i o građanskoj državi.

"Ta ideja je zahvaljujući političkim odnosima u BiH u potpunosti potisnuta. U javnosti se gotovo ne govori o pravim vrijednostima građanske demokratije, nego se stalno potencira da se za to zalažu samo Bošnjački intelektualci, jer zagovaraju majorizaciju Srba i Hrvata", kazao je Trnka.

Dodao je da to nije tačno jer je moguće napraviti građansku državu koja će poštovati nacionalnu ravnopravnost.

"Posebno je važno da Europska komisija i Europski sud za ljudska prava u više navrata upozoravali su da ovaj koncept konstitutivnosti naroda nije kompatibilan sa europskim pravnim naslijeđem i sa BiH mora poduzeti radikalne reforme u tom pogledu", poručio je Trnka.

Na naše pitanje o političkoj realnosti i vremenskom okviru za ostvarenje ove ideje, Trnka za portal Radiosarajevo.ba kaže da BiH ne može tako brzo preći na građanski sistem.

"Ali mora se otvoriti taj proces i pokrenuti reformi. Tačnije u tom smjeru ćemo ići ukoliko ozbiljno budemo ispunjavali uvjete za ulazak u Europsku uniju. Na građanskoj državi insistira Europska unija i moramo ispunjavati njihove uslove", naglasio je Trnka.

Inače, u kritičkoj raspravi razmatrani su aspekti funkcionisanja građanske države u modernim demokratskim društvima.

"U daytonskom ustavnom poretku Bosne i Hercegovine elementi građanske demokratije se kobinuju sa dominantnim predstavljanjem nacionalnih zajednica tri konstitutivna naroda. Da bi se, navodno, osigurala njihova ravnopravnost uspostavljen je sistem mogućih blokada i kočnica koji ne postoji niti u jednom poznatom ustavno pravnom uređenju u svijetu", poručeno je na tribini.

Istaknuti ne da najveći dio građana, kao i gotovo svi politički subjekti u BiH podržavaju evropski put BiH, što uključuje i prihvatanje evropskih vrijednosti i pravnog nasljedstva Europske unije.

"Osnovni principi ustavnog uređenja BiH nisu, međutim, u velikoj mjeri u skladu sa tim vrijednostima.
Bosna i Hercegovina je pred velikim izazovom kako graditi demokratsko društvo po evropskim standardima i istovremeno osigurati punu nacionalnu ravnopravnost, ne samo konstitutivnih naroda, već i ostalih, odnosno nacionalnih manjina i drugih. Neke od najvažnijih evropskih institucija traže da i BiH odgovori na te zahtjeve", naglašeno je.

Također na tribini je istaknuto da je Europska komisija u posljednjem Izvještaju iz maja 2019 godine ističe:

„Ustav sadrži odredbe zasnovane na nacionalnoj pripadnosti i prebivalištu koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. To su odredbe koje se odnose na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja šefa države i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervisana za građane koji pripadaju 'konstitutivnim narodima' - Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stoga su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava (ECtHR) u predmetu Sejdić-Finci. Sastav pojedinih upravnih tijela i donošenje njihovih odluka zasniva se na kriterijima nacionalne pripadnosti, što dovodi u pitanje provođenje acquis-a EU. Pravo veta zasnovano na nacionalnoj pripadnosti takođe može da utiče na rad Parlamenta i zakonodavnih skupština entiteta. Ustavni sud je tumač Ustava i zadnja instanca kada je riječ o sukobu nadležnosti između različitih nivoa vlasti. Bosna i Hercegovina i dalje ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koje se odnose na stabilnost institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je Evropsko vijeće postavilo u Kopenhagenu 1993. godine. S tim u vezi, zemlja mora uložiti znatne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije putem jačanja institucija kako bi se garantovala demokratija, vladavina prava, ljudska prava i poštivanje i zaštita manjina".

Između ostalog poručeno je da je Europski sud za ljudska prava u pomenutoj i u nizu drugih presuda isiče da su postojeća ustavna rješenja u trenutku nastanka imala legitiman cilj zaustavljanje rata ali je on otpao i zemlja mora prihvatati savremene demokratske standare koji uključuju ravnopravnost svih građana bez obzira na nacionalnu i teritorijalnu pripadnost. Suprotno ovim zahtjevima vodeće političke stranke sa srpskim i hrvatskim predznakom odbijaju svaku pomisao o približavanju građanskom modelu, smatrajući da bi to vodilo dominaciji Bošnjaka. Lider SNSD-a čak ističe da je spreman žrtvovati europski put BiH ako bi se na tome insistiralo.

Profesor Dedić ovom prilikom istakao da u BiH imamo u potpunosti pogrešno tumačenje Ustava BiH.

"Ustav je fleksibilan i osmišljen je da se nadograđuje u skladu sa političkim mogućnostima. Dakle daytonski Ustav je fleksibilan i podrazumijeva nadogradnju", kazao je Dedić.

Poručio je da je građanska država znak jednakosti svih građana na teritoriji Bosne i Hercegovine.

"Organizacija BiH se nikad nije zasnivala na nacionalnoj i etničkoj osnovi. U Ustavu BiH se posebno naglašavaju ostali i svi građani, a Ustavni sud BiH je odlučio da je preambula u kojoj se ovo spominje obavezujući za sve", naglasio je Dedić.

Prema njegovim riječima institut konstitutivnosti imao je zadatak da zaštiti narode, ali ne smije da narušava prava građana.

"Institut konstitutivnosti nema svoje mjesto u pravu i diskriminatoran je u BiH. Danas niko ozbiljan nema dileme po ovim pitanjima, a nakon presuda u slučajevima Sejdić i Finci, te Pilav. Stoga su potrebne značajne reforme", istakao je Dedić.

Tokom tribin naglašeno je da u ustavnoj teoriji i praksi postoje demokratska rješenja koja uspostavljaju harmoničan odnos između nacionalne ravnopravnosti i građanskog društva. Čak i primjer Crne Gore, kao multinacionalne zajednice u kojoj nijedan narod nečini natpolovičnu većinu, može biti od koristi. Da nisu uspostavili model građanske demokratije ne bi postigli rezultate kao što su članstvo u NATO savezu i veliki napredak upribližavanju EU.

Zaključeno je da prodemokratske snage u našoj zemlji moraju se suprotstavljati retrogradnim tendencijama koje nas drže prikovanim za dno ljestvica u vrednovanju svih elemenata kvaliteta života građana.