Urke: Prioritet je nezavisno i odgovorno pravosuđe

Pravni savjetnik i bivši međunarodni član Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH) Sven Marius Urke na kraju mandata u BiH za Agenciju FENA govori o postignućima u sklopu bh. pravosudne reforme, te ključnim izazovima na putu uspostave pravne države i vladavine zakona u BiH.

Razgovarao: Muamer Selimbegović

Ovaj međunarodni pravni ekspert i dugogodišnji aktivni sudionik provedbe reforme pravosuđa u BiH smatra da je princip dosljedne podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku temelj svake funkcionalne demokratije, te da je naročito značajan za tranzicijske i zemlje-aspirantice za prijem u članstvo Evropske unije (EU).

Naglašava da je prioritet broj jedan uspostava nezavisnog i odgovornog pravosuđa, te da je u tom pogledu u BiH bilo presudno ustanovljenje jedinstvenog VSTVBiH-a u junu 2004- godine, uključujući i proces reimenovanja nositelja pravosudnih funkcija koji je tome prethodio.

U osvrtu na "zlatni period" pravosudne reforme u BiH od 2001. do 2004. godine, Urke navodi da je to vrijeme značajnih intervencija međunarodne zajednice u sklopu kojih je proveden proces reimenovanja sudija i tužitelja, izvršena reorganizacija pravosudnih institucija, te učinjeni važni koraci u zaokruživanju zakonodavnog okvira na državnom nivou. a kao kruna tih napora formiran VSTVBiH.

Ta postignuća, za koja bi u normalnim okolnostima trebalo 30-tak godina, danas se dovode u pitanje učestalim napadima na čelne pravosudne institucije i osporavanjima njihovih nadležnosti, a što je posebno izraženo kada se radi o VSTV-u i Sudu BiH - upozorava Urke, navodeći da je protiv izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, naročito u obliku koji preferira Ministarstvo pravde BiH, te da je neophodno odbraniti dosada postignuto na reformskom planu.

Precizira da je Ministarstvo pravde BiH uputilo Venecijanskoj komisiji prijedlog izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u koji sadrži izmjene kojima se zagovara da članove VSTVBiH-a imenuje Parlament BiH na temelju prijedloga iz pravosuđa, što bi, kako smatra, dovelo do politizacije Vijeća i cijelog ovog procesa.

Urke spornim cijeni i prijedlog da se nadležnost konačnog imenovanja glavnih tužitelja iz VSTV-a prenese na nadležne parlamente na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, uz opasku da bi to bio ogroman korak unazad.

Mišljenja je da u ovom trenutku i u ovim okolnostima ne treba otvarati "pandorinu kutiju" i da ne treba praviti bilo kakve promjene u Zakonu o VSTV-u, kao garantu nezavisnog i odgovornog pravosuđa u BiH, te da bi njegova, eventualna, podjela na dva podvijeća - za sudije i tužitelje samo još više zakomplicirala cijelu situaciju.

„U potpunosti sam protiv takvih nastojanja, jer se radi o veoma lošem prijedlogu i osobno ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bi se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u na način na koji je to predložilo državno resorno ministarsto“, kategoričan je Urke, uz napomenu kako nije protiv tehničkih poboljšanja zakona, ali da se većina njih može realizirati putem internih akata - poslovnika o radu i slično.

Podsjetio je da je ista situacija i sa Sudom BiH, povlačeći paralelu s prijedlozima za razdvajanje ovog suda na prvostepeni i drugostepeni, odnosno ustanovljenje apelacionog suda o čemu se raspravlja u sklopu strukturiranog dijaloga o pravosuđu između BiH i Evropske unije, a što je rezultiralo neprihvatljivim otvaranjem seta pitanja u vezi s nadležnostima Suda BiH.

„Nije sporno da se ide na ustanovljenje apelacionog suda BiH, ali jeste ukoliko smatramo da treba da smanjimo nadležnosti Suda BiH što je apsolutno neprihvatljivo“, ocijenio je Urke, pojašnjavajući da bi smanjenje nadležnosti Suda impliciralo smanjenje nadležnosti Tužiteljstva BiH, odnosno da bi dovelo u pitanje procesuiranje najtežih krivičnih dijela, počev od ratnih zločina do organiziranog kriminala i korupcije.

Kada se radi o procesuiranju ratnih zločina počinjenih u BiH, Urke potcrtava riješenost da se promptno djeluje u toj oblasti, navodeći da je EU u tu svrhu nedavno osigurala 14 miliona eura, te da je plan da se u narednih pet godina riješi 50 posto od ukupno 1.350 preostalih predmeta ratnih zločina.

Po njegovim riječima, od 2004. godine je Vlada Kraljevine Norveške uložila 12,3 miliona eura samo za projekte čija realizacija ide putem VSTVBiH-a (drugi dio pomoći usmjeren je za podršku Sudu BiH).

Radi se o ulaganjima u obnovu i rekonstrukciju infrastrukture pravosuđa u BiH, uvođenju elektronske obrade korištenjem informaciono-komunikacijskih tehnologija - IKT, uključujući i CMS-sistem automatskog upravljanja predmetima.

Najnoviji projekt odnosi se na uvođenje elektronskog testiranja kandidata za nositelje pravosudnih funkcija u BiH.

„Sve pobrojano dokaz je da nema mjesta  pesimizmu, te da domaće institucije u partnerstvu s međunarodnom zajednicom mogu i moraju iznaći način da zaštite dostignuti nivo nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa i odlučno krenu ka ostvarivanju njegove pune efikasnosti i djelotvornosti“, poručio je međunarodni pravni savjetnik u VSTVBiH-u Sven Marius Urke u razgovoru za Fenu.

Najavio je, nadalje, da će Norveška i nadalje ostati prisutna u BiH i nastaviti pružati podršku sektoru pravde u BiH, čiji je model postao primjer za druge zemlje u regionu, uz generalnu ocjenu da naša zemlja posjeduje ogromne potencijale. te da bi uz viši stepen međusobnog povjerenja mogla postići daleko bolje rezultate, a na dobrobit svih njenih građana i naroda.         

Sven Marius Urke (1960.) diplomirao je na Pravnom fakultetu u Bergenu, Kraljevina Norveška. Radio je kao advokat u "Regjeringsadvokaten" do 2000. godine, a potom godinu dana u advokatskom uredu Schjodt, nakon čega se intenzivno angažira na reformi pravosuđa u BiH.

U BiH je najprije angažiran kao ekspert, potom kao zamjenik direktora Nezavisne pravosudne komisije, a od 2004. do 2012. godine kao međunarodni član VSTVBiH-a, gdje je nakon gašenja te funkcije, nastavio raditi u svojstvu pravnog savjetnika.

Ministarstvo vanjskih poslova Norveške ga je uputilo na službu u BiH kao međunarodnog člana Vijeća, a od 2008. godine pruža savjetodavnu podršku Ministarstvu u vezi s finansiranjem projekata reforme pravosuđa u Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu.

Nakon okončanja misije u Bosni i Hercegovini, Sven Marius Urke, već od 6. januara 2014. godine, preuzima novu dužnost u Norveškoj gdje je imenovan za direktora Pravosudne uprave ove prijateljske skandinavske zemlje.