Odbijen Budimlićev Nacrt zakona o policiji

Zastupnici u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) odbacili su predloženi Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima, nakon višesatne rasprave, za koji je resorni ministar govorio da bi trebao donijeti demokratizaciju i depolitizaciju policije.

Za ovako predložen zakon glasalo je 12 zastupnika iz SDP, Naše stranke i Narodne stranke Radom za boljitak, pet zastupnika (SBiH i SDU) glasali su protiv, dok je 13 zastupnika iz Saveza za bolju budućnost BiH i SDA bilo suzdržano.

Ministar unutrašnjih poslova KS-a Muhamed Budimlić govoreći o zakonu kazao je da donosi viši stepen odgovornosti, viši stepen poštivanja javnog interesa te operativne samostalnosti policije.

Na pitanje novinara ko će ubuduće imenovati policijskog komesara, Budimlić je odgovorio da je novim zakonom predviđeno da ga imenuje Vlada KS-a na prijedlog Komisije za izbor policijskog komesara, na što su novinari upitali "zar to nije politizacija?", a ministar je kazao da odluku o komesaru neće donositi političke stranke, nego izvršni organ vlasti, kao i u ostalim demokratskim zemljama.

"I sadašnjem Zakonu, Vlada je imenovala policijskog komesara na prijedlog ministra, koji dobije prijedlog Nezavisnog odbora kao i u novom zakonu", pojašnjava Budimlić.

Predsjednik Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini KS-a Elmedin Konaković najavio je i prije glasanja da zastupnici ove stranke neće podržati predloženi tekst zakona zbog niza manjkavosti.

Prema njegovom mišljenju niz je nesporazuma, budući da je prethodni zakon nametnut uredbom OHR-a 2002. godine, te da se takav zakon ne može mijenjati bez saglasnosti najvišeg pravnog tijela u BiH, ali i da se ne slaže sa ministrom Budumlićem da će zakon donijeti depolitizaciju jer će od sada policija biti odgovorna ministru.

"Zakon bi trebalo dodatno doraditi i kao kvalitetniji doći pred zastupnike, jer ovako predložen zakon SDA neće podržati", kazao je u izjavi novinarima Konaković, dodajući da je trebalo otvoriti razgovore sa sindikatom policije, te sačekati odgovor Venecijanske komisije, stručnog tijela Evropske komisije koje daje mišljenja o pravnoj legislativi.

Zastupnik Naše stranke u Skupštine KS-a Predrag Kojović pak tvrdi da je zakon dobar osnov za javnu raspravu u kojoj bi trebalo da učestvuju i profesionalne službe i građani, a zastupnici bi ovim nacrtom trebali dati mogućnost građanima da utiču na ovaj zakon, koji je vrlo sličan zakonu usvojenom u Hrvatskoj, a koji je odobrila EU.

"Zakon policijsku strukturu čini transparentnom, jer politička opcija koja pobijedi postavlja ministra, a on ima uticaj na izbor komesara koji će provoditi sigurnosnu politiku koju vlada zastupa i koju je obećala građanima u izborima, to je mnogo bolje nego u dosadašnjem sistemu gdje ministar nema nikakvog uticaja na rad policije, a s druge strane je odgovoran za njen rad ", smatra Kojović.

Predsjednik Kluba Stranke za BiH u SKS-u Besim Mehmedić predložio je da se nacrt zakona povuče, da se obave sve potrebne radnje kao i da čuje stav javnosti i Venecijanske komisije kojoj je Zakon poslan, nakon čega bi se Nacrt vratio u proceduru.

Zastupnik Socijaldemokratske unije (SDU) BiH Nermin Pećanac također smatra da Nacrt zakona nije dobro pripremljen podsjetivši na pisma koje su uputili visoki predstavnik Valentin Inzko i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen u kojima se traži odlaganje diskusija o Nacrtu i upozorava na politizaciju policije.

Na sjednici Skupštine KS-a obratio se i kantonani policijski komesar Vahid Ćosić koji je istaknuo da zakon predstavlja izravan uticaj politke te da predloženi tekst zakona nije sačinjen u saradnji s Upravom policje i Sindikatom policije zbog čega nema podršku najvećeg dijela policijskih službenika u KS-u, a također bi se prihvatanjem ovog zakona umanjili napori međunarodne zajednice koja se zalagala za depolitizaciju policije. 

Na kraju se obratio i premijer KS-a Fikret Musić kazavši da je zakon već bio osuđen na ovakav stav Skupštine i prije nego se našao na dnevnom redu sjednice, a tome su, kako tvrdi, doprinijela raznorazna tumačenja. Po njemu dio odgovornosti snose i mediji.

Politička osuda rada Tužilaštva