Nedostatak resursa: Vozačima u BiH kazne dolaze s kašnjenjem od godinu dana

U Bosni i Hercegovini, odnosno u Kantonu Sarajevo, vozači često dobijaju kazne za saobraćajne prekršaje sa značajnim kašnjenjem, ponekad i nakon godinu dana, a problem, prema mišljenju stručnjaka, leži u nedovoljno kapacitiranim resursima nadležnih organa i veoma učestalim prekršajima koji dodatno opterećuju policijske službenike, otežavajući pravovremeno procesuiranje slučajeva.

Obrada evidentiranih prekršaja i izdavanje prekršajnih naloga vrši se u rokovima koji su propisani Zakonom o prekršajima BiH, navode iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).

"Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo kao ovlašteni organ u prekršajnom postupku pokrenutim za prekršaje, koji su propisani Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, u skladu s raspoloživim kadrovskim i materijalnim kapacitetima obrađuje prekršaje koji su evidentirani stacioniranim uređajima za mjerenje brzine kretanja vozila. S obzirom na činjenicu da je u proteklom periodu zabilježen veliki broj prekršaja, isti se obrađuju prema starijim datumima izvršenja prekršaja i zbog toga dolazi do protoka relativno dužeg perioda koji je potreban da vozač ili vlasnik vozila dobije obavijest o počinjenom prekršaju, odnosno da mu se izda prekršajni nalog", kazali su iz Uprave policije MUP-a KS.

Trending

Scena iz Sarajeva: Stajali na semaforu, 'palili' gume i krenuli na crveno kao da su sami na svijetu

Dodali su da je Uprava policije MUP-a KS javnost blagovremeno obavještavala o postavljanju i početku rada novih stacioniranih uređaja za mjerenje i nadzor saobraćaja, a uz koje su postavljeni i znakovi obavještenja o radarskoj kontroli, te na taj način radila na prevenciji činjenja prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.

"Odgovornost za ponašanje vozača u saobraćaju nikako se ne može staviti isključivo na teret ovlaštenim organima i navodnom kašnjenju u izdavanju prekršajnih naloga, a potencijalna opasnost od vozača koji ne poštuju saobraćajne propise suzbija se kako preventivnim tako i represivnim mjerama", istakli su iz Uprave policije MUP-a KS.

Rok za plaćanje umanjenog iznosa kazne veže se za datum uručenja prekršajnog naloga okrivljenoj osobi, koja se na samom obrascu prekršajnog naloga poučavaju da se plaćanjem 50 posto izrečene novčane kazne u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga oslobađaju od plaćanja preostalih 50 posto izrečene novčane kazne.

"Protok vremena od počinjenja prekršaja do izdavanja prekršajnog naloga nema uticaja na korištenje mogućnosti plaćanja umanjenog iznosa novčane kazne jer obaveza plaćanja punog iznosa izrečene novčane kazne i dodatne takse, nastaje tek ukoliko okrivljena osoba propusti da u roku od osam dana od dana uručenja prekršajnog naloga plati 50 posto izrečene novčane kazne", pojasnili su iz MUP-a KS.

Dodali su da Uprava policije MUP-a KS konstatno poduzima mjere i radnje na unapređenju materijalnih i kadrovskih kapaciteta kako bi se sve neophodne radnje na obradi evidentiranih prekršaja poduzele unutar što kraćeg vremenskog perioda.

"Jedna od takvih mjera jeste mogućnost da vozači koji zaprime obavijest o počinjenom prekršaju mogu istu sa popunjenim podacima predati lično u prostorije nadležnog organa koji im je dostavio obavijest i zahtijevati izdavanje prekršajnog naloga na licu mjesta", dodali su.

Smanjiti broj prekršaja i povećati kapacitete MUP-ova

Mirzet Sarajlić, sudski vještak saobraćajne struke, kazao je da je, kako bi se ovaj problem riješio, neophodno da vozači smanje činjenje prekršaja ili da se povećaju kapaciteti MUP-a.

"U suštini, sinergijsko djelovanje ova dva elementa, smanjenje broja činjenja prekršaja i povećanje kapaciteta MUP-a, definitivno bi donijeli odgovarajuće rezultate", izjavio je Sarajlić.

Napominje da se kazne ne izriču isključivo zbog nastanka negativnih posljedica, poput saobraćajnih nezgoda ili prekršaja, već i zbog same povrede propisa, čak iako nije došlo do posljedica.

U slučajevima kada prekršaj dovede do posljedica, vozači se suočavaju s krivičnim postupkom i odmah se procesuiraju.

"Potrebno je pomenuti da zakoni o prekršajima kod nas i u regiji dozvoljavaju godinu do tri godine za pokretanje prekršajnog postupka. S tim da vozači moraju znati da je pokretanje prekršajnog postupka svaka radnja, pa i skidanje onih fotografija sa radara i to je pokretanje prekršajnog postupka. Dakle, vozači, ne mora značiti ako nema radara da vi smijete kršiti saobraćajne propise, da smijete voziti preko ograničenja. Ne mora postojati kontrola. I bez kontrole smo dužni da cijenimo saobraćajna pravila, pogotovo ona koja se odnose na ograničenje brzine", kazao je Sarajlić, upozoravajući da nepoštovanje propisa može ugroziti vozača i ostale učesnike u saobraćaju.

BiH nedostaje odgovarajući elektronski sistem za izdavanje prekršajnih naloga

Podsjeća da bez obzira na kašnjenje kazni, obaveza za plaćanje počinje trenutkom kada je prekršajni nalog uručen vozaču. Prema zakonima o prekršajima u Bosni i Hercegovini, vozači imaju osam dana roka da iskoriste mogućnost plaćanja 50 posto izrečene kazne.

"Vozači u slučaju izricanja prekršajnog naloga su načinili prekršaj. On je evidentiran i oni ni u kom slučaju ne mogu biti oštećeni zato što su oni uzrokovali činjenje prekršaja. Nije uzrokovao organ koji ih goni. Ako činimo radnju da prekršimo brzinu, mi smo počinili prekršaj i ne može nama nastati šteta, može samo nastati drugim učesnicima u saobraćaju", kazao je Sarajlić.

Smatra da Bosni i Hercegovini nedostaje odgovarajući elektronski sistem automatskog izdavanja prekršajnih naloga.

"Tu bi se na odgovarajući način mogle primijeniti dobre prakse evropskih zemalja gdje bi odmah prilikom evidentiranja prekršaja, u nekoliko dana, mogli imati izdavanje prekršajnih naloga. Onda pretpostavljamo da neki vozači ne bi ponavljali te prekršaje ponovo. A u svakom slučaju prekršaje ne treba ponavljati, bilo da ćemo biti evidentirani ili neevidentirani, jer ćemo sigurno biti odgovorni za prekršaje ako prouzrokujemo neku štetu sebi, svojim saputnicima ili drugim učesnicima saobraćaju", naglasio je Sarajlić.

Istakao je da su se u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo složili da na autoputevima ne treba imati kontrole brzine, u smislu da su vozači manje ugroženi krećući se autoputem, od učesnika saobraćaja u naseljenim mjestima i u blizini škola.

"Najavljeno je i obećano da će se radarski uređaji, koji su na autocesti pomjeriti na mjesta gdje im je predviđeno, odnosno u mjestima gdje mogu više doprinijeti", kazao je.

Tvrdi i da se mnogi građani žale da nema znakova koji upozoravaju na radar, koji su prema njegovom mišljenju poželjni, ali ne i nužni.

"Ponekad i najava kontrole djeluje preventivno, a nekad proizvede osjećaj vozaču da samo na mjestima kontrole mora prilagoditi brzinu što u svakom slučaju nije dobro", kazao je Sarajlić, dodavši da povećane kontrole utiču preventivno na vozače pa i samo prisustvo policije pored saobraćajnice.

Vozačima koji su dobili više kazni zbog prekršaja nastalih na istom mjestu u kratkom vremenskom periodu savjetuje da ne bježe od sudskog odlučivanja.

"Sad će vam odrediti jedinstvenu kaznu i onda ćete na odgovarajući način dobiti benefite, a i organi gonjenja će biti zadovoljni", zaključio je Sarajlić.