FBiH: Kako rumunske i bugarske bande skidaju novac s kartica

Krađa novca iz bankomata postala je sve učestalija pojava današnjice. Federalna uprava policije je u prethodne tri godine na području Federacije BiH zaplijenila oko 43.000 brojeva bankovnih kartica i oko 50 krivotvorenih bankovnih kartica (tzv. bijela plastika) te uređaje za falsificiranje bankovnih kartica. Trenutno se provode brojne istrage vezane za ovu vrstu krivičnih djela.

Kada je riječ o krađama novca iz bankomata, potrebno je razlikovati dvije vrsta krivičnih djela. S jedne strane, postoje klasične krađe, kao što je provala bankomata, i to upotrebom podesnih sredstava, te krađa samog bankomata, piše Avaz.

Ustrojena hijerarhija

Osim toga, postoje krađe podataka s bankovnih kartica uz upotrebu tzv. skimmer uređaja. Pomoću ovih uređaja počinilac krivičnog djela pribavlja podatke korisnika usluga bankomata. Ovi uređaji se postavljaju na utor u koji se ubacuje kartica i oni s perforirane trake na poleđini bankovne kartice skidaju sadržaj. Počinioci, koristeći tako pribavljene podatke, prave tzv. kartice blizance, koje potom koriste za podizanje novca.

Prema podacima FUP-a, ovim kriminalom se obično bave organizirane grupe s ustrojenom hijerarhijom i tačno utvrđenim zadacima. Na dnu hijerarhijske ljestvice nalaze se tzv. dropovi, osobe koje unovčavaju falsificirane kreditne kartice. Stepenicu iznad njih su tzv. preprodavači od kojih "dropovi" kupuju podatke o bankovnim karticama. Preprodavači uzimaju dio novca od „dropova", ali veći dio novca dostavljaju svojim šefovima.

Mobilne grupe

Na području FBiH ova krivična djela najčešće vrše rumunski i bugarski državljani. Također, u nekoliko slučajeva su u izvršenje ovih krađa bili uključeni i državljani BiH te država iz regiona. Važno je istaći da se radi o mobilnim grupama koje kradu novac iz bankomata u većem broju država i obično djeluju na mjestima s većom frekvencijom korisnika bankomata, npr. na turističkim destinacijama.

Osim ovih, postoje i međunarodne hakerske grupe koje vrše krađu tih brojeva iz zaštićenih sistema mreže elektronske obrade podataka. Oni podatke pribavljene na taj način prodaju grupama koje unovčavaju kartice. Prema informacijama iz FUP-a, ovo je samo jedan od načina na koje kriminalci dolaze do podataka o bankovnim karticama. Kako se tehnologija razvija, tako se i način izvršenja ovih krivičnih djela mijenja.