Analiza / CPI: Koliko Bosnu i Hercegovinu košta izgradnja autoputa?

30. 05. 2019. u 17:33:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 2

Izgradnja autoputeva i putne infrastrukture je jedno od pitanja o kojima postoji opšti politički i konsenzus građana u Bosni i Hercegovini (BiH), piše CPI.

Međutim, mali broj građana i političara je svjestan troška takve investicije i uticaja izgradnje na stanje javnih finansija BiH.

Primarni planirani putni pravac obuhvata izgradnju koridora V-c, koji treba da poveže luku Ploče u Hrvatskoj, preko Opuzena, Sarajeva i Osijeka, sa Budimpeštom na sjeveru. Dužina ogranka ovog koridora kroz BiH iznosi 337 kilometara, a koridor je isprojektovan kao dio trans-europske putne mreže još 2002 godine.

Planirani završetak radova je bio do 2012 godine, ali je do danas (april 2019 godine) izgrađeno svega 108 kilometara (od ukupno planiranih 337).

U skladu sa svojim razvojnim i infrastrukturnim projektima, Vlada Republike Srpske je izgradila autoput kojim je povezala Gradišku na Sjeveru sa Banja Lukom. U oktobru 2018 godine je zvanično otvorena i kompletna dionica koja povezuje Doboj sa Banja Lukom, pa je do sada u Republici Srpskoj (RS) izgrađeno 106 kilometara auto puta.

Entitetske vlade i preduzeća za igradnju cestovne infrastrukture u narednom periodu planiraju uložiti značajna sredstva i u izgradnju brzih cesta koje bi povezivale Srednju Bosnu sa koridorom Vc, Orašje na sjeveru sa Tuzlom, te nastavak izgradnje autoputa prema Prijedoru, prema Bijeljini itd.

Osim navedenih projekata, u toku su aktivnosti na projektovanju ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd, kao i novog putnog pravca koje bi Sarajevo povezao sa Goraždem.

Svi ovi projekti bitno utiču na sistem upravljanja javnim finansijama u BiH.

Osim u nekoliko izuzetaka (kada se ceste planiraju finansirati iz dobiti javnih preduzeća), gotovo svi putni pravci se finansiraju kreditnim zaduženjima. Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine daje ovlaštenja entitetima i Distriktu da sklapaju ugovore o zaduživanju s vanjskim kreditorima po osnovu direktnog duga uz prethodno odobrenje Parlamentarne skupštine BiH (član 49), u skladu sa uslovima iz Ustava BiH.

U skladu sa dogovorom u sklopu aranžmana sa MMF-om, Ministarstvo finansija i trezora BiH je pripremilo Srednjeročnu strategiju upravljanja dugom BiH (MFT, 2016), koja je nastala konsolidacijom entitetskih i strategije upravljanja javnim dugom BD.

Nijedan od navedenih dokumenata nema jasnu projekciju i analizu implikacija kreditnog zaduživanja na povećanje javnog duga i obaveza za servisiranje istog.

Ostatak teksta čitajte na ovome LINKU.

NEMA KOMENTARA