"Bijeli Šengen" za BiH u opasnosti zbog azilanata iz Srbije

Samo u februaru oko 330 ljudi iz Srbije zatražilo je politički azil u Belgiji. Iz EU upozoravaju da ovakva zloupotreba bezviznog režima može prolongirati odluku o stavljanju BiH i Albanije na „bijelu šengensku listu“.

Dva mjeseca nakon uvođenja bezviznog režima za građane Srbije, Makedonije i Crne Gore pojavili su se prvi problemi. Belgijske vlasti obavijestile su i predstavnike EU, kao i zvaničnike zemalja Zapadnog Balkana da stotine ljudi sa sjevera Makedonije, juga Srbije, ali i sa Kosova uz legalne biometrijske pasoše dolaze u Belgiju gdje potom traže politički azil.

I dok su Evropska komisija i vlasti Belgije već pokrenule korake kako bi ispitale problem i smanjile ovaj masovni priliv, ambasador Srbije u Belgiji, Radomir Diklić, kaže da u Srbiji ne postoji opasnost od političkog ili proganjanja na etničkoj osnovi, već da se motiv ovih potencijalnih azilanata mora tražiti na drugoj osnovi:

„Ljudi dolaze ovdje iz ekonomskih interesa, ali traže politički azil, jer smatraju da je Belgija vrlo liberalna zemlja i da su zakoni takvi da će lako dobiti azil. Ja moram da im ponovim ono što su nama Belgijanci rekli - to jednostavno neće biti tako, jer Srbija nije više zemlja iz koje ljudi moraju da idu da bi tražili politički azil.“

Opasnost po procese vizne liberalizacije za Zapadni Balkan

I dok navodni azilanti u ovom slučaju, pored povratka u zemlju porijekla, sebe dovode u rizik i od oduzimanja pasoša, jer su zloupotrebili zvanični dokument, posljedice ovakvog njihovog ponašanja mogu se odraziti na cijeli proces vizne liberalizacije za Zapadni Balkan. Poznato je da po dobijanju „bijelog šengena“ zemlje članice EU još izvjesno vrijeme nastavljaju da prate implementaciju tog režima.

Nagli priliv ljudi iz Srbije i Makedonije svakako je signal da nešto nije u redu, tako da je moguće da se uvedu restrikcije koje će pogoditi sve građane tih zemalja. Izvjestilac Evropskog parlamenta za viznu liberalizaciju Tanja Fajon kaže da još nije bilo riječi o mogućim mjerama, ali da mogu da se uvedu jače kontrole na granicama i strožiji uslovi ulaska, koji se odnose na novčano osiguranje puta i sl. Problem, prema njenim riječima može zadesti i zemlje koje su na putu da dobiju bezvizni režim:

„U sred smo priprema za viznu liberalizaciju za BiH i Albaniju. Ako sada imamo negativan uticaj zbog masovnog dolaska u Belgiju, zemlje članice EU biće još više zabrinute i bojim se da će to dovesti do usporavanja procedure.“

Belgija nije obećana zemlja

I dok belgijske vlasti sumnjaju da se iza ovog masovnog dolaska azilanata kriju „organizovane mreže“, Tanja Fajon poziva vlasti u Makedoniji i Srbiji da povedu informativne kampanje i tako obavijeste svoje građane o postojanju agencija koje im lažnim obećanjiima o boljem životu na zapadu zapravo samo uzimaju novac.

Ambasador Srbije u Belgiji, Radomir Diklić, poručuje sljedeće:

„Ni Belgija, niti bilo koja zemlja EU nije raj u kome te ljude čeka brdo novca, hoteli i stanovi. Pričao o azilu više ne prolazi. Bolje je ne ulaziti u aranžmane sa ovom, jednom vrstom organizovanog kriminala, jer se to neće isplatiti.“

O novonastalom problemu i predstavnici Evropske komisije, ali i belgijskih vlasti u narednim danima razgovaraće sa zvaničnicima u Beogradu, Skoplju i Prištini.