Batkov advokat traži ukidanje presude, Tužilaštvo potvrdu 45 godina robije

 Vijeće Apelacionog odjeljenja Odjela I za ratne zločine Suda BiH održalo je danas javnu sjednicu u predmetu Veselin Vlahović zvani Batko na kojoj su razmatrane žalbe odbrane i optužbe na prvostepenu presudu od 29. marta 2013. godine kojom je Vlahović oglašen krivim za zločine protiv čovječnosti, te  osuđen na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od 45 godina. 

Prema pisanju Fene, u prvostepenom postupku, Veselin Vlahović, bivši pripadnik paravojnih snaga tzv. srpske republike BiH, kasnije Republike Srpske, proglašen je krivim da je na području sarajevskih naselja Grbavica, Vraca i Kovačići vršio progon nesrpskog  stanovništva na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi i to ubistvima, mučenjima, prisilnim nestancima, odvođenjima u ropstvo, silovanjima, protupravnim zatvaranjima, fizičkim i psihičkim zlostavljanjima (druga nečovječna djela) i pljačkom imovine stanovništva općine Novo Sarajevo. Vlahović je tada proglašen krivim po 54 od ukupno 60 tačaka, te, istovremeno, a usljed nedostatka dokaza, oslobođen optužbi po šest tačaka. 

Tužilaštvo BiH uložilo je žalbu na oslobađajući dio presude koju pobija zbog "pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja" te insistira na utvrđivanju krivične odgovornosti i za dio u kojem je Vlahović oslobođen optužbi.

Zastupnik optužbe u ovom predemetu, tužitelj Behaija Krnjić smatra da je bilo dovoljno dokaza da se utvrdi odgovornost okrivljenog u i pogledu žalbenih navoda, bez obzira što je izrečena kazna maksimalna, a u interesu pravde i satisfakcije za žrtve.

Vlahovićeva odbrana, međutim, smatra da je u prvostepenom postupku došlo do bitnih povreda krivičnog postupka, odnosno ZKP-a, te da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, sugerirajući da se prvostepena presuda ukine i da se održi novi pretres pred Apelacionim vijećem, odnosno da se izrečena krivično pravna sankcija ublaži.

Branitelj okrivljenog, advokat Radivoje Lazarević iznio je niz primjedbi na način vođenja prvostepenog sudskog postupka, ustvrdivši da je suđenje bilo izloženo utjecaju javnosti, te da je odbrana bila u neravnopravnom položaju, odnosno da nisu osigurani uvjeti za fer suđenje.

Po njegovim riječima, Pretresno vijeće u prvostepenom postupku "nije imalo sluha" za dokazne prijedloge odbrane, a među primjedbe procesne prirode uvrstio je i dinamiku samog suđenja, navodeći da odbrani nisu predočeni svi dokazi te da joj nije dato dovoljno vremena za pripremu.

Drugi Vlahovićev branitelj, advokat Rade Golić fokusirao se na pitanje primjene Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine kao strožijeg po okrivljenog, pozivajući se na sudsku praksu i načelo zakonitosti, a u kontekstu inkriminiranog perioda, te KZ-a bivše SFRJ.

Na primjedbe advokata Lazarevića, reagirao je tužitelj Krnjić, navodeći da se može zaključiti da on (branitelj) aludira na nezavisnost, samostalnost i nepristrasnost članova Sudećeg vijeća, te da iz njegovih navoda proistječe da je cijeli postupak montiran.

Odbacio je prigovore u pogledu (ne)dostupnosti dokaza, ocjenivši ih klevetničkim i neprimjerenim, potcrtavajući da je spreman snositi punu odgovornost, ukoliko odbrana ponudi ijedan validan dokaz u tom pogledu.
Advokat Lazarević je na to izjavio da je iznosio vlastite impresije, te da će o tome koliko je u tome bio realan konačnu odluku donijeti Sud.

Negirao je da je njegova namjera bila klevetnička, uz opasku da je odnos odbrane s Tužiteljstvom bio korektan.
Odluka Vijeća Apelacionog vijeća bit će donijeta naknadno, a prema ustaljenoj praksi, ovo vijeće prvostepenu presudu može potvrditi ili  preinačiti je u pogledu visine krivičnopravne sankcije, odnosno ukinuti je i zakazati novi pretres.