Zna se ko je kriv za rušenje Ledene dvorane

Zašto se krov Ledene dvorane Skenderija srušio? Zašto nije rekonstruisan, iako se znalo da je to neophodno? Razuman čovjek nema objašnjenje...oni drugi bi rekli: 'Zato što nemamo sredstava'. Upravo tako su govorili i prije dvije godine, a sredstava je bilo!

Podsjetimo se na razgovor sa tadašnjim direktorom SKC Skenderije Suadom Džindom koji nam je još 2010. godine rekao: "Popravka krova koji se svakako mora obaviti, jer i sada prokišnjava, košta najmanje 200.000 – 220.000 KM".

Džindino vrijeme
U istom istraživanju prije dvije godine, saznali smo da su Vlada Kantona Sarajevo i tadašnji premijer Besim Mehmedić u svoj budžet  uvrstili 300.000 KM za rekonstrukciju krova i svlačionica. Novac je prebačen sa tadašnjeg Ministarstva privrede kantona Sarajevo (ministar je bio Abid Šarić), ali umjestio za rekostrukciju krova, novac je nestao! Tadašnji direktor Suad Džindo nije odgovarao niti premijeru, niti ministru privrede, a niti je njih zanimalo šta je bilo sa novcem.

Iako je stvarni vlasnik Ledene dvorane na Skenderiji KJP ZOI '84, koji upravlja Zetrom, kao i skijalištima na Bjelašnici i Igmanu, pod nikad razjašnjenim okolnostima ona je prebačena pod odgovornost KJP Skenderija.

Umjesto obnove Skenderija je propadala iz godine u godinu. Svoju korist debelo je izvukao Suad Džindo i na drugim poljima. Samo u jednoj godini, na ime reprezentacije spiskao je više od 100.000 KM (Podaci revizorske kuće Revicon), dok je u isto vrijeme firmi isključena voda, jer nisu imali novca da podmire račun.

Isovićevo vrijeme
U to vrijeme funkciju tehničkog direktora, a istovremeno i predsjednika Upravnog odbora (SIC) Skenderije obnašao je Alija Isović, koji je nakon što je Džindi istekao mandat došao na njegovo mjesto kao v.d. Džindo je nakon Skenderije otišao u zavidovićku Krivaju, dok je njegov poslušnik Isović nastavio utabanim stazama.

Neki su mediji u nedjelju, nakon što se srušio krov na Ledenoj dvorani, podsjećali kako je i Alija Isović upozoravao na krov Ledene dvorane. No  treba naglasiti da isti taj gospodin ni prstom nije mrdnuo da spriječi nenamjensko trošenje novaca direktora Džinde, iako je u vrijeme nestanka novca bio tehnički direktor i presjednik Upravnog odbora Skenderije.

Stigla je nova vlast u Kantonu Sarajevo, a nova poslovodna garnitura Skenderije ponovo je u prilici da iz budžeta KS dobije novac za obnovu Ledene dvorane. Ali, u zadnjem trenutku se namjena već izdvojenog novca mijenja i usmjerava na ponovno popločavanje platoa Skenderija. Sjetimo se da je poslije rata već bilo izvršeno jedno popločavanje. No tada je neko u svemu tome ostvario i svoju ličnu korist, nabavivši jeftine pločice („velika marža i ugradnja“) koje su ubrzo popucale jer ne mogu da izdrže zime u Sarajevu.

Bećirevićevo vrijeme
Prije nekoliko dana na mjesto direktora Skenderije izabran je Hajriz Bećirević. Prije toga je bio zastupnik SDA u Federalnom parlamentu i Ministar za boračka pitanja, a evo sada je posato menadžer. U izjavi medijima u nedjelju, nakon što je pao krov u Ledenoj dvorani, Bečirević je ove 2012. godine konstatovao da je rat upravo završio: "Krov se srušio zbog snijega i kao posljedica ratnih dejstava", izvalio je.

Nekada atraktivni 'Podzemni grad Skednerija' s godinama sve sablasnije izgleda, sa svojim buticima u propadanju, musavim prolazima i osebujnim likovima. Ako ste, npr. ikada u tom nekadašnjem ponosu Sarajeva bili prinuđeni otići u toalet – sve vam je rečeno.

Stvarna namjena Ledene dvorane
Posebna priča je i stalno odgađanje vraćanja Ledene dvorane onome čemu je prvobitno bila namijenjena – ledenim sportovima. Iako je Savez hokeja na ledu sa svojim upornim lobiranjem uspio osigurati kompletna sredstva za pokretanje leda, dobio ogradu i mašine za pravljenje leda od IIHF-a (Međunarodnog saveza hokeja na ledu), kao i studiju izvodivosti od stručnjaka iz Finske, tadašnjem direktoru Suadu Džindi isplatnije je bilo ovu dvoranu iznajmljivati privatnim  klubovima sportova na parketu. Umjesto adaptacije, danas imamo milionske štete.

I dok su klubovi klizačkih sportova godinama molili odgovorne da im omoguće uvjete treniranja dostojne sportiste, što podrazumijeva minimalno 8 mjeseci leda, rješenje se odgađalo u nedogled – od garniture do garniture.

I onda je pao valiki snijeg...
Niko od nadležnih u Skedneriji  nije se odazvao naredbi Civilne Zaštite o obaveznom uklanjanju snijega sa krovova. Za takvo nešto barem nisu trebala velika sredstva, a Skenderija je ionako imala višak radne snage (mnogi od uposlenika su u Skenderiju dospjeli rođačkom linijom i to upravo za vrijeme dvojca Džindo – Isović). 

Podsjetimo, prije samo osam dana slična se stvar desila i sa ledenim balonom Zetre, koji se srušio pod teretom snijega. I tada smo imali ludu sreću što u trenutku rušenja nije bilo ljudi ispod krova. No ni nakon ovog slučaja još uvijek vlasti nisu prozvale odgovorne.

Napomenimo još nešto – po procjenama stručnjaka, na krovu dvorane Zetra, trenutno se nalazi 500 tona snijega (površina krova pomnožena sa težinom kvadratnog metra snijega visine 85 CM). Nadajmo se da je makar u Zetri rukovodstvo dovoljno trezveno da bez odlaganja pristupi čišćenju krvone površine i tako preduprijedi još jednu moguću katastrofu.

U ovom slučaju, zna se ko je kriv
Veoma je lako doći do zaključka ko je kriv što je došlo do rušenja krova Ledene dvorane u Skenderiji, što je prouzrokovalo ogromnu materijalnu štetu i izazvalo potencijalnu opasnosti za građane. Redom:

-    Nemar i bahatost nadležnih u ovoj instituciji, na čelu sa bivšim direktorom Suadom Džindom i kasnijim v.d. direktorom Alijom Isovićem.

-    Ministarstvo privrede KS u vrijeme kada je nestalo 300.000 KM. Tada je ministar privrede bio Abid Šarić koji je kriv što nije sankcionisao rukovodstvo Skenderije iako je upozoren da je novac nestao. Posredno je odgovoran i njegov tadašnji šef Besim Mehmedić.

-    Odgovorno je i aktuelno ministarstvo privrede  na čelu sa sadašnjim ministrom Rusmirom Sendićem zbog tolerisanja preusmjeravanja sredstava na popločavanje platoa.

-    Posredna odgovornost leži i na Ministarstvu sporta KS na čelu sa Ivicom Šarićem, kao i bivšem ministru Emiru Hadžihafizbegoviću zbog nedostatka bilo kakve dugoročne strategije oživljavanja zimskih sportova u Olimpijskom gradu.

-    Dio krivice leži i na Gradu Sarajevu na čelu sa bivšom gradonačlnicom Semihom Borovac i sadašnjim gradonačelnikom Alijom Behmenom, zbog nenamjenskog trošenja budžetskog novca. Zašto? Zato što već godinama na stotine hiljada KM ulažu u oživljavanje duhova prošlosti – besmislene proslave godišnjice Olimpijade, umjesto da ista sredstva usmjeri na budućnost i odgajanje novih generacija sportista i stvaranje uslova za bavljenje sportom. 

Neko od nabrojanih trebaju snositi krivičnu odgovornost za milionsku štetu koja je nastala. Time neka se bavi sud.

Vezano: Rušenje balona i umiranje ledenih sportova u BiH