Žene na selu – posebno ranjiva grupa

Žene na selu su više marginalizirane nego žene u gradu, što je posljedica njihovog nižeg nivoa obrazovanja i tradicionalnijeg društvenog okruženja.  Ruralne žene imaju ograničen pristup vlasništvu nad imovinom i zemljom, te obuci, modernim tehnikama poljoprivredne proizvodnje, sredstvima za finasiranje i opremi, što znači da moraju naporno raditi, a malo zarađuju. Žene na selu uglavnom rade u poljoprivredi, kao nekvalificirana radna snaga. 

Još jedan faktor koji ograničava napredak žena na selu je njihov ograničen pristup institucijama i društvenim mrežama koje bi im mogle pomoći da igraju važniju ulogu u odlukama koje utječu na njihov život.  U Bosni i Hercegovini je ruralno siromaštvo jako rašireno, i žene na selu su „nevidljive“ u službenim statistikama zaposlenosti i vlasništva nad imovinom.  Ruralna područja su suočena sa izazovima kao što je veće siromaštvo, manja pokrivenost zdravstvenim osiguranjem, i slabiji pristup zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama.  Sve to skupa čini da problemi sa kojima se suočavaju osobe izložene nasilju u obitelji budu još teže rješivi.

Porodično nasilje

Ruralno siromaštvo je posebno značajan problem kad se radi o nasilju u porodici.  Siromaštvo u velikoj mjeri doprinosi povećanom stresu u porodici i ograničava mogućnosti žrtve da napuste nasilnog partnera odnosno člana obitelji.

Osobe izložene porodičnom  nasilju u ruralnim sredinama koji žive u siromaštvu i, na primjer, nemaju mogućnost prevoza, možda ne mogu otići do rođaka ili prijatelja i potražiti sklonište.  Žrtve porodičnog nasilja u ruralnim sredinama koje žive u udaljenijim mjestima mogu se suočavati sa teškoćama pristupa zdravstvenoj zaštiti i drugim uslugama zbog nedostatka prevoza ili lošeg vremena ili stanja na putevima.  Vrijeme dolaska pomoći je u ruralnim sredinama općenito duže.

Iskustva Asocijacije Medica Zenica

U radu sa ženama iz ruralnih sredina, Asocijacija Medica Zenica primijetila je da one vrlo često izražavaju stereotipna uvjerenja i nefleksibilne stavove u pogledu rodnih odnosa.  U većini slučajeva, muž se smatra središnjom figurom koja se mora slušati i udovoljavati.  Nasilje u braku se gleda kao „normalna“ pojava koju žene ne toleriraju dobro, ali se ipak opravdava kao neka vrsta nasilja koje se prenosi sa generacije na generaciju: „Moja je majka govorila: kroz šta sam ja prolazila, ovo što se tebi dešava nije ništa.“  Često se dešava da žene u ruralnim sredinama ne prepoznaju neke oblike nasilja, kao što je silovanje u braku, psihološko nasilje, itd.

Najveći problem su tradicionalni običaji koji se i dalje njeguju – nepisana pravila (na primjer da je ženino samo da rađa djecu, da muška djeca trebaju ići u školu, a ženska ne, da se ne treba suprotstavljati muškaracima, da žene umjesto toga trebaju šutjeti i trpjeti, itd.) koja je jako teško promijeniti jer su postala dio svijesti. 

Tokom našeg rada sa ženama iz ruralnih sredina primijećeno je da se djevojke udaju mlade, i da ih roditelji pripremaju za brak tako što ih upozoravaju da „slušaju“ svog muža i njegovu porodicu, da im se ne suprostavljaju i da im udovoljavaju.  Ponekad i drugi svjedoci ohrabruju i opravdavaju nasilničko ponašanje prema ženama (npr. svekar, svekrva), teohrabruju sina da nauči ženu koga ima da sluša.  Sa druge strane, kada žena odluči potražiti pomoć i zaustaviti nasilje, ne biva uvijek podržana u tom nastojanju, čak ni od strane vlastite obitelji, i često se optužuje da je sama kriva za nasilje jer nije slušala i radila je nešto protiv volje svoga muža.

15.  oktobar je Svjetski dan žena na selu

Svjetski dan žena na selu predstavlja za žene na selu i njihove organizacije fokusnu tačku za podizanje profila ruralnih žena, senzitiziranje i vlade i javnosti o njihovoj krucijalnoj, a ipak uvelike neprepoznatoj ulozi i promoviranje akcija podrške ženama na selu.  Žene na selu u cijelom svijetu imaju važnu ulogu u postizanju sigurnosti hrane i razvoja i  stabilnosti ruralnih područja.  Njihov vitalni doprinos društvu u velikoj mjeri ostaje neprimijećen.

Svjetski dan žena na selu ima za cilj promijeniti ovakvu situaciju, tako što će barem jednom godišnje izvući žene iz njihove neprimijetnosti – kako bi se podsjetilo društvo koliko duguje ženama na selu i pridodala vrijednost i odalo priznanje njihovom radu.

U sklopu akcije 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, podsjećamo na težak položaj žena na selu.