Godišnjica otvaranja Zemaljskog muzeja: Veliki planovi i veliki problemi

O tome je na današnjouj konferenciji za medije govorio vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić. 

Kada su u pitanju posjećenost i zarada od prodaje ulaznica i suvenira, statistike su povoljne: 

Od 15. septembra prošle godine do danas Zemaljski muzej BiH posjetilo je više od 80.000 osoba, a ostvareni prihod od prodaje ulaznica, suvenira, publikacija, privatnih donacija i raznih usluga iznosi 290.000 KM.

Ta zarada je tri puta veća nego što je na godišnjem nivou bilo ostvarivano 2011. godine i ranije. Pritom su ovi uspjesi postignuti sa 30% manje uposlenika nego što je to bilo 2011. godine. 

U godini dana održano je tridesetak izložbi i drugih događaja, i objavljene četiri publikacije.

Uposlenici muzeja se posebno ponose posjetom koja je ostvarena prigodom međunarodne manifestacije Noć muzeja. Tada je ovu 'kuću znanja i kulture' posjetilo čak 20.000 ljudi, uz besplatan ulaz. 

 Sijarić kaže kako je veoma važna suradnja koju su uspostavili sa međunarodnim organizacijama, prvenstveno sa ambasadama SAD, Italije i Švicarske.

Ipak, muzej i dalje posluje s gubitkom, s obzirom na velike dugove koje ima prema uposlenicima, jer im plaće nisu isplaćivane tri godine.

"Mi smo za ovih 12 mjeseci isplatili 18 plata, ali smo sa ovim tempom još uvijek u 2013. godini kada je isplata plata u pitanju, jer dug prema radnicima iznosi više od dva miliona maraka", istakao je direktor.

U ovom smislu je ključno budžetsko finansiranje koje muzej dobija sa državnog, federalnog i općinskih nivoa. Kako je rekao Sijarić, u ovom smislu isplate kasne, pa je tako za 2016 na njihov račun isplaćena tek petina planiranog novca.

"Novac za tekuću godinu tek treba da dobijemo. Muzej ima ogroman potencijal, postoji zainteresovanost publike. Dolaze stranci, škole, domaće stanovništvo. Mi ne možemo dozvoliti luksuz da ovaj Muzej pretvorimo u galeriju. Odgovornost ne može biti isključivo na radnicima", kazao je Sijarić.

On žali što u trenutnoj situaciji muzejski stručnjaci ne mogu da se bave svojim primarnim poslom - muzeologijom, istraživanjima i naučnim radom. Kako kaže, stvorena je rupa u kontinuitetu znanja u BIH. 

Potrebno je istaknuti i veliku podršku koju Muzej ima od UNESCO-a, koji je ove godine uložio 120.000 KM.  Planirano je da se u narednoj godini, u suradnji sa ovom svjetskom organizacojom za obrazovanje, nauku i kulturu,  radi na promociji Sarajevske Hagade te stvaranju boljih uvjeta za njeno čuvanje i izlaganje posjetiteljima.