Zaustavite bezumnost!

Poštovani čitatelji, pred vama je još jedna Sedmična inventura u kojoj analiziramo događaje u proteklih sedam dana.

Subota, 24. oktobar

Molitva za Domovinu

Devetnaesti Molitveni dan za Domovinu Vrhbosanske nadbiskupije i 17. hodočašće na Bobovac katolika pripadnika Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine, Oružanih snaga BiH i policijskih snaga održano je u subotu 24. oktobra na ostacima drevnog grada Bobovca.

Piše: Faruk Vele

Čini se da nikada poslije agresije i genocida nikada, kao danas, nije bila potrebna molitva za Domovinu.

„Stara besjeda kaže da tko ne zna cijeniti svoju prošlost ne zna graditi sadašnjost ni izgrađivati budućnost“, reći će kardinal Vinko Puljić i ponoviti kako se ne smijemo predavati dnevnoj politici koja prekraja prošlost za interese sadašnjosti.

Katolička crkva je prije agresije, u ratu, a i poslije, činila mnogo toga za Bosnu i Hercegovinu. Svjedoče o tome, uz ostalo, i dnevnici uvaženog kardinala Franje Kuharića, koji su ovih dana predstavljeni javnosti. Vjerujem da Crkva i u budućnosti može učiniti mnogo toga dobrog za dobrobit naše zajedničke domovine, države čiji temelji su upravo na Bobovcu, ali i u Visokom, kraljevskom Jajcu, Ključu...

Nedjelja, 25. oktobar

Klekni na Kazanima

Ispred Vječne vatre u Sarajevu grupa građana u nedjelju, 25. oktobra, odala je počast ubijenim građanima na lokalitetu Kazani u proteklom ratu, a položeno je i cvijeće.

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) ponovno su pozvali nosioce vlasti u Sarajevu da u centru grada bude podignut spomenik ubijenima na Kazanima.

"Spomenik treba biti primjer samokritičnog suočavanja sa vlastitim zločinima, kao i primjer moralne obaveze građana Sarajeva da odaju počast svojim sugrađanima ubijenim na Kazanima.

Treba pozdraviti ovu inicijativu. Takav spomenik bi na simboličan način pokazao da je Sarajevo, koje je pretrpjelo najdužu opsadu grada u modernoj historiji i iskustvo najsvirepijih ubistava civila tokom opsade, spremno osuditi zločin u vlastitim redovima i započeti proces javnog konstruktivnog suočavanja s prošlošću. Time bi jasno dali do znanja da u Sarajevu nema ‘ali'", naglašeno je iz UDIK-a.

Da, u priči o ratnim zločinima, nema "ali". Zločin je zločin i svaka nevina žrtva zaslužuje počast i da je se sjećamo. Sarajevo se ne boji istine. Sarajevo ima i mora imati snage za to. Zato, nakon Ahmića, Srebrenice, Stupnog Dola, Grabovice, klekni i na Kazanima.

Ponedjeljak, 26. oktobar

Dodikovo "razdruživanje"

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik je u ponedjeljak ponovo dolio ulje na vatru raspravama o opstanku naše zemlje, onajavivši kako će Srbi i Hrvati predložiti model funkcioniranja naše zemlje, uz alternativu "razdruživanja".

Podsjetimo, Dodik je za srbijansku Pink televiziju najavio kako će "Srbi i Hrvati kreirati zajedničku izjavu o tome kako BiH može funkcionirati".

Ne bude li takva izjava prihvaćena, kako je kazao, jedina preostala opcija je "razdruživanje".

Ambasada SAD-a je upozorila Dodika kako "postojanje entiteta ovisi o postojanju države Bosne i Hercegovine", a ovaj dogovorio da ostaje pri stavu da "postojanje BiH zavisi od postojanja entiteta", jer su oba entiteta, navodno, nastala prije konferencije u Daytonu.

"Bez obzira što je to sad zasad, nadamo se, samo jedna izjava i ništa više, ne treba preko toga olako prelaziti, mislim da to treba ozbiljno shvatiti", rekao je profesor ustavnog prava dr. Nurko Pobrić.

Iako će pojedini u našoj zemlji tvrditi kako je sve ovo Dodikov izborni trik, to je samo priča za naivne. Dobro je primijetio uvaženi publicista Srđan Šušnica da Dodiku predizborni poene na ovom pitanju prosto ne treba jer je svjestan da bi ima podršku najmanje 40 posto građana bh. entiteta RS da odmah proglasi nezavisnost tj. "razdruživanja".

Da na dominantnim pozicijama u institucijama Bosne i Hercegovine, makar onim pravosudnim, odluke donose istinski državi lojalni ljudi, Dodika bi već neko pitao makar šta on to rad?! Ovako, on nastavlja neometano djelovati u pravcu u kojem je krenuo sada već davne 2006. godine.

Utorak, 27. oktobar

Otkazani posjet Lavrova

Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov trebao je u srijedu, 28. oktobra posjetiti Bosnu i Hercegovinu i region. Međutim, dan ranije je objavljeno da se visoki ruski zvaničnik nalazi u samoizolaciji zbog kontakta sa osobom zaraženom koronavirusom, a sve planirane posjete i sastanci su odloženi.

Tako je odgođena i posjeta regionu, među kojima i Bosni i Hercegovini. Najtužniji je svakako bio srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik koji je, kako kako kaže, naš kolumnista, ugledni bh. novinar, Dragan Bursać dolazak Lavrova namjeravao iskoristiti za predizborno bildanje “nacionalnog mišića“.

Prema Bursaću, Dodik koristi rusofiliju za svoje interese, te je posjetu Lavrova želio iskoristiti kao talon, “kao cekin i jasnu poruku za koga da glasaju ljudi u manjem BiH entitetu“.

“A to je SNSD i njihovi ljudi na lokalu“, primijetio je.

Za kontekst predstojećih izbora je posjetu Lavrova je vezala i ugledna analitičarka Tanja Topić.

“Pred svake izbore čelnici vladajuće stranke u RS odlaze u posjet Moskvi, susreću se i fotografiršu sa zvaničnicima Rusije“, kazala mi je Topić.

Mogao je biti tužan i Dodikov najodaniji partner Dragan Čović koji se, također, trebao susresti sa Lavarovom. Prema riječima novinara Avde Avdića, iako je za mnoge bio iznenađenje, sasvim je očekivan bio planirani odvojeni susret Lavrova sa predstavnicima HDZ-a.

Prema njegovim saznanjima, Čović i njegov HDZ već najmanje pet godina provode rusku politiku u BiH. Zato se Čoviću više navrata susretao sa ruskim čelnicima, uključujući i Vladimira Putina, te nije ni skrivao, kako je govorio, da ruski utjecaj treba biti veći.

“HDZ na tome radi godinama i upravo koalicija Dodik-Čović i njihovo zajedničko djelovanje protiv institucija BiH jeste plod ruske vanjske politike“, kazao je Avdić.

Da li će Lavrov uspjeti u skorije vrijeme doći u Bosnu i Hercegovinu, ruske vlasti zasad nisu otkrile, no pretpostavlja se da do izbora 15. novembra, ipak, neće. Da li će Rusija nastaviti širiti svoj maligni utjecaj na Balkanu i u BiH – nesumnjivo hoće.

Srijeda, 28. oktobar

Vrijeme post-istine

Administracija Donalda Trumpa trijumfalno je proglasila pobjedu nad pandemijom koronavirusa, sedmicu prije izbora i u momentu kada se broj zaraženih drastično povećava!?

Kako je prenio novinar Al Jazeere Balkans, uvaženi Ivica Puljić, Ured Bijele kuće za znanost i tehnologiju objavio je da se "okončava pandemija COVID-19", što je stavljeno na sami vrh dostignuća koja je predsjednik Trump postigao do sada.

Do ove objave, napisane u izvještaju na 62 strane, dolazi u trenutku kada se u Sjedinjenim Američkim Državama bilježe rekordni brojevi zaraženih korona virusom.

Trumpovoj administraciji se odaje priznanje zbog "odlučne akcije u angažiranju znanstvenika i zdravstvenih radnika iz akademske zajednice, industrije i vlade kako bi razumjeli, liječili i pobijedili bolest".

Ova nevjerojatna i u potpunosti neistinita izjava dio je Trumpovih nastojanja da se umanje posljedice pandemije nekoliko dana pred izbore, prenosi Puljić.

Bio je ovo jedan od ključnih argumenata da svjedočimo eri post-istine.

Prema definiciji Oxford Dictionariesa, post-istina je pridjev koji se odnosi ili označava okolnosti u kojima objektivne činjenica manje utječu na stvaranje javnoga mišljenja od apela (obraćanja) usmjerenih na ljudske osjećaje i uvjerenja.

Posti-stina je riječ koja je, prema Oksfordskom rječniku, 2016. bila proglašena za riječ godine, jer su uz pomoć nje autori objašnjavali upravo Trampov dolazak na vlast i BREXIT.

Postčinjenično stanje (ili postistina), bilježi Nataša Jovanović Ajzenhamer,
znači da postoji pluralizam interpretacija istina koje ljudi zagovaraju, a koje brane „objektivnim” podacima, uz veliku emotivnu angažovanost.

Kijametski dan, rekli bi u našoj Bosni.

Četvrtak, 29. oktobar

Islam proklinje teror

Novi teroristički napadi šokirali su Evropu! Troje ljudi ubijeno je u četvrtak nožem
u katoličkoj crkvi Notre Dame u Nici, uključujući i ženu kojoj je odrubljena glava, saopćila je policija, a gradonačelnik je taj čin nazvao terorističkim. Napadač je identificiran kao 21-godišnjak iz Tunisa, Brahimu Aoussaouiju, koji je u Evropu, navodno, stigao na migrantskom brodu prošlog mjeseca.

Aoussaoui je nožem dugim 30 centimetara napao vjernike u crkvi. Jednoj 60-godišnjakinju, koja se tamo molila, je čak odrubio glavu. Ubio je i nadstojnika crkve, 54-godišnjeg Vincenta Loquesa. Ubijena je još jedna žena, Simone Barreto Silva (44), koja je uspjela pobjeći do obližnjeg kafića, no tamo je podlegla povredama. 

U zasebnom napadu u Saudijskoj Arabiji ranjen je čuvar ispred francuskog konzulata u Džedi. Napadač u četrdesetima upotrijebio je hladno oružje, rekao je glasnogovornik lokalne policije Mohamed al-Gamdi.

Teroristički napadi dešavaju se u trenutku kada su zemlje Bliskog istoka odlučile su bojkotirati kupovinu francuskih proizvoda u znak protesta protiv predsjednika Emmanuela Macrona.

S polica su nestali francuski proizvodi u Kuvajtu, Jordanu i Kataru. U međuvremenu su protesti izbili u Libiji, Siriji i pojasu Gaze. Izjave francuskog predsjednika nakon brutalne dekapitacije profesora u predgrađu Pariza, kojeg je napao terorist, razljutile su zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom.

Međutim, u moru informacija potpuno je zaboravljena ona s početkom mjeseca kada je predsjednik Macron održao govor u kojem je za sve probleme Francuske označio islam. Teško se bilo oteti utisku da predsjednik velike Francuske podilazi populizmu koji sve jasnije zahvata Evropu.

„Islam je religija koja je u krizi širom svijeta, mi to ne gledamo samo u našoj zemlji,“ izjavio je Macron 2. oktobra ove godine, obznanjujući dugo očekivani plan kojim će se „odbraniti francuske sekualrne vrijednosti“ protiv onog što je nazvao „islamističkim radikalizmom“, te insistirajući kako neće biti ustupaka u novom naporu da se „religija izbaci iz javnog obrazovnog sektora u Francuskoj“, kako su prenijeli mediji.

Gnusno ubijanje ljudi odsijecanjem glave nema i ne može imati nikakve veze s islamom i svim što on jeste, ali to neće doprijeti do onih koji diljem Evrope već mašu imenima nevinih žrtava terorizma da bi legitimizirali svoja proganjanje muslimana koji nemaju nikakve veze sa zločinima koji su počinjeni. Terorista iz Nice, kao i onaj jedva punoljetni Čečen, koji je ubio nesretnog profesora, slika su muslimana kakva nesumnjivo odgovara percepciji desničara i pulista.

Tako ulazimo u začarani krug mržnje i netrpeljivosti koja se međusobno hrane. U svemu tome strada duh iste one Evrope na čije vrijednosti nas poziva predsjednik Macron.

Možda bi na ovom mjestu najbolje bilo poslati poruku kakvu je ovih dana zaista odmjereno uputila Islamska zajednica u BiH, i to svim stranama: Zaustavite bezumnost!

Zaustavite bezumnost, ma sa koje strane dolazila. Zaustavite bezumnost u ime toliki nedužnih koji pate. U ime slobode! Ali slobode svih, a ne samo nekih!

Petak, 30. oktobar

Život ispunjen mržnjom

Kontroverzni mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije preminuo je u petak u 8.20 sati u Kliničko-bolničkom centru Crne Gore u 83. godini, saopćila je Mitropolija crnogorsko-primorska.

Na taj način je završen životni krug čovjeka koji je volio rat i mnogo mrzio, "kojem je politika bila ljubav, a bogosluženje dužnost".

Umro je od konoravirusa, vjerujući do posljednjeg dana, u ideju tzv. "velike Srbije", i da se na nesreći drugog može graditi sreća sopstvenog naroda.

Iako je njegovo životno poslanje trebala biti ljubav, prema Bogu i čovjeku, iako je bio jedan od najobrazovanijih ljudi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), nažalost, iza njegovog dugog života ostaju tragovi mržnje, veličanja rata, zločinaca i njihovih nedjela.

Stara latinska izreka kaže: De mortuis nil nisi bene; de vivis nil nisi verum – O mrtvima sve najbolje; o živima samo istina. Avdo Sidran je jednom primijetio da poslovica zapravo kaže da o mrtvima treba govoriti "samo" najbolje, a nikako "sve" najbolje. Bit će vjerovatno najbolje da i mrtvima i živima sudi istina, ma kakva bila, onako kako su zaslužili.