Zagreb: Bh. muzičari u regionalnoj izvedbi Ratnog Requiema

Čak tri stotine instrumentalista i pjevača, među kojima su članovi Sarajevske filharmonije i Hora Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu, učestvuju u velikoj izvedbi djela britanskog kompozitora Benjamina Brittena - Ratni Requiem.

Sutrašnjom izvedbom u koju su uključeni Orkestri i horovi Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije u pratnji solista pod dirigenskom palicom dva dirigenta otvorit će se ovogodišnja jubilarnu 40. sezona Koncertne dvorane Lisinski u Zagrebu.

Orkestar Zagrebačke filharmonije, Kamerni orkestar Sarajevske filharmonije, horovi Narodnog pozorišta u Sarajevu, Radiotelevizije Srbije, Slovenski kamerni hor, srbijanska sopranistica Aneta Ilić, bh. tenor Amir Saračević, hrvatski bariton Ljubomir Puškarić i Djevojački zbor Zvjezdice nastupit će pod dirigentskim palicama Ive Lipanovića i Samre Gulamović. 

Monumantalno djelo Ratni Requiem odabrano je s obzirom da ove godine obilježavamo stogodisnjicu rođenja Benjamina Brittena, kompozitora koji je imao važnu ulogu u sveukupnoj historiji muzičke umjetnosti. 

"Obilježavanje stogodišnjice Britnovog rođenja na pragu je jedne druge stogodišnjice - Sarajevskog atentata, događaja koji je iz korijena izmjenio svijet. Upravo zato, izvođenje Ratnog rekvija sa izvođačima koji su imali priliku i sami iskusiti sve strahote rata, nadilazi dimenziju pukog obilježavanja godišnjice. Ovo je ponovno slanje Britnove poruke o strahotama rata i vrijednostima mira", izjavila je za Radiosarajevo.ba Samra Gulamović, direktorica i dirigentica Sarajevske filharmonije koja je već u Zagrebu na probama za ovaj veliki događaj. 

"Britn je savremeni kompozitor, kompozitor našeg vremena, pa je ovaj rekvijem nešto drugačiji nego što su stvarali prije njega. Ovo nije misa za mrtve, ovo je prije opomena živima. On latinsku misu za mrtve (missa pro defunctis) spaja sa devet pjesama Wilfreda Owena, britanskog pjesnika i vojnika koji ostao zabilježen kao jedan od najznačajnijih pjesnika Prvog svjetskog rata. U svojim pjesmama je opisivao surovu stvarnost, horor i besmislenost rata. Poginuo je u posljednjoj sedmici sukoba", objašnjava Gulamović. 

"Britn je ovim djelom htio šokirati publiku, natjerati ih ne samo da slušaju sve te silne riječi, već da razmišljaju o njima. Trazio je od hora da, kada pjeva, Dies Irae zvuči prestrašeno, za Sanctus trazi zvuk meteža, hor dječaka zvuci bestjelesno, nezemaljski.

Svi koji su  na sceni, preživjeli su užas rata i ovo djelo izvode sa posebnim emocijama. Koliko izvođača - toliko emocija. Ovo djelo ne mogu izvesti kao muzički zadatak, za njih je ovo prošlost u kojoj još uvijek žive. Za nas ovo nije tek opomena, ovo je poziv za buđenje", dočarala nam je značaj ovog djela naša sugovornica. 

"Za Sarajevsku filharmoniju koja je odabrana da bude jedan od dva orkestra na sceni, ovo predstavlja svojevrsnu satisfakciju. To je znak da je orkestar ušao u jednu novu, zreliju fazu, kada više neće biti pozivan samo zbog simbolike imena i nedavne prošlosti, nego zbog kvaliteta zvuka koji su u stanju proizvesti. Radujemo se saradnji sa kolegama iz drugih zemalja i nadamo se da ćemo u skorije vrijeme imati priliku vidjeti više ovakvih zajedničkih projekata", izjavila je dirigentica Sarajevske filharmonije Samra Gulamović za Radiosarajevo.ba .

Koncert se održava pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića. 

Pogledajte nekoliko fotografija snimljenih na današnjoj probi: