Zaduženja dolaze na naplatu: Očekuje li Republiku Srpsku ekonomski krah?

Zaduživanja bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska već godinama se gomilaju, ali se sada čini da izlaza - nema. 

Predsjednik RS Milorad Dodik uvjerava javnost kako u ovom entitetu nema finansijskih problema, te da mogu isplatiti sva svoja dugovanja. U isto vrijeme, od vladajuće koalicije u Republici Srpskoj, mogu se čuti poruke kako je Bosni i Hercegovini potrebno novo zaduženje od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Također, Dodik je bio u posjeti Rusiji te se nagađa kako je do ovoga došlo kako bi RS od ruskog predsjednika Vladimira Putina dobila novac da isplati svoja nagomilana dugovanja. 

Trending

Dva muškarca pretukla policajca prilikom hapšeja: Jedan uspio pobjeći

Kako je uopšte došlo do ove situacije? Naime, RS ima, prema podacima Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine, više od šest milijardi KM javnog duga. Ova informacija, sama po sebi, ne znači puno. Federacija BiH ima otprilike istu količinu javnog duga. Problem je u vanjskom dugu, i kako je količina skočila u posljednje vrijeme, posebno u entitetu RS. 

Kao bomba je odjeknula vijest kako RS prodaje svoje obveznice na Londonskoj berzi, po kamati od 4,75 posto. Tako je vlast ovog entiteta, u aprilu 2021. godine, došla do nekih 300 miliona eura (585,9 miliona KM).

Kako bi efektivno pojasnili šta to tačno znači, RS je na Londonskoj berzi prodala vrijednosne papire kojima garantuje da će uloženi novac vratiti, uz kamatu. Veliki dio toga dolazi na naplatu u narednih nekoliko mjeseci, a s obzirom na to kakvu je makroekonomsku politiku vodila RS, veliko je pitanje kako će novac vratiti. 

Drugim riječima, na naplatu, po dugovanjima, za RS dolazi oko milijardu KM. Od novca koji je u prijašnjem periodu došao u RS, po ovim kreditima, zanemariv dio je otišao u projekte koji bi mogli vraćati novac, odnosno u profitabilne projekte. Treba svakako spomenuti da se nagađa kako je veliki dio otišao u koruptivne aktivnosti, mada to nije dokazano. 

23.05.23. 11:19

Edin Subašić: Nova vlast bez prava na grešku!

Kao i velikom broju situacija u prethodnom periodu, iz RS-a očekuju pomoć od MMF-a, ili u najgorem slučaju od država koje ovaj entitet vidi kao glavne partnere. Ti partneri uključuju Rusiju, Mađarsku, Kinu i Srbiju. Počevši od MMF-a, tu za RS postoje tri problema. Prvi je što MMF, kao organizacija, ne služi za kreditiranje dugovanja. MMF služi za punjenje rupa u budžetu, kako ne bi došlo do finansijskog kraha. Drugim riječima, MMF će 'uskočiti' da ne stane isplata penzija ili plata u javnom sektoru, a ne da pokrije vanjski, unutrašnji ili bilo koji drugi dug. 

Drugi problem za MMF kao rješenje za Dodika i njegove probleme je to što premijer FBiH, Nermin Nikšić, odbija da prihvati uslove aranžmana MMF-a, te neće dati saglasnost da se nova trašna iz ovog fonda prihvati. Nikšić taj 'luksuz' ima zbog mnogo bolje finansijske situacije u Federaciji, te zna da može isplaćivati plate, penzije te sanirati dugove entiteta, bez uplitanja međunarodnih fondova i organizacija. 

Treći problem je možda i najveći za RS - MMF sa sobom nosi uslove. Kao jedna od glavnih finansijskih institucija u svijetu, MMF daje sebi za pravo da se 'miješa' u unutrašnje stvari. Oni će postaviti uslove koji, velikom većinom, nisu u skladu s populističkom politikom SNSD-a i njihovog predsjednika. Traže efektivnije vođenje ekonomske politike (smanjivanje plata i penzija) te promjene u političkom sistemu. 

17.04.23. 08:31

Faruk Hadžić: Dug je zao drug – RS-u zbog dospjelih obaveza prijete dramatični scenariji

Gdje su onda Dodikovi međunarodni partneri? Srbija je preokupirana svojim problemima, a glasine o mogućem sukobu predsjednika RS-a i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sugerišu da neće biti nove pomoći koja dolazi istočno od rijeke Drine. Mađarska i premijer ove države Viktor Orban jesu 'uskakali' u prošlosti, ali sad se ne spominje da će oni biti u mogućnosti pružiti podršku Dodiku. Rusija je već više od godinu dana pod ekonomskim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, zbog čega je skoro pa nemoguće da Putin može pružiti nešto više od simbolične podrške svom 'pajdašu'. 

Kina - opcija koja mnogo košta

Tu ostaje Kina, ali i to je ogroman problem za Dodika. Naime, Kina već dugi niz godina posuđuje novac te finansira kapitalne projekte širom svijeta, ali oni dolaze s velikom cijenom. Kina i njihove državne banke imaju naizgled odlične finansijske uslove, ali, kako se to kolokvijalno kaže, 'đavo je u detaljima'. Njihovi ugovori obično zahtijevaju povrat novca na vrijeme, a kazne za kašnjenje su rigorozne, te uključuju potpunu kontrolu Kine nad projektima koji su finansirani njihovim posuđenim novcem. 

To sve vodi do sljedećeg zaključka: Dodik je, barem ekonomski, stjeran pred zid. Dugovanja dolaze na naplatu, a svi 'brzi' načini dolaska do novca su ili isključeni, ili dolaze s velikom cijenom. Ono što je realnost jeste da ekonomija RS-a ne može izdržati zahtjeve vladajuće koalicije, te visok nivo korupcije koji se događa u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u ovom entitetu. Zbog toga je i došlo do ove situacije, gdje će cijenu platiti građani naše zemlje s prebivalištem u entitetu RS. 

Naime, po vrijednosnicama koje je RS prodavala na Londonskoj berzi, a prije toga Bečkoj berzi, ako ne dođe do povratka duga, naplata će se izvršiti u javnim kompanijama, barem onima koje do sada nisu privatizovane.

Drugim riječima, dug će biti plaćen tako što će većinski udio u entitetskim firmama u RS-u preći na one koji su ovom entitetu novac posuđivali. Neke od tih firmi su Elektroprivreda, Pošta, Željeznice, Autoputevi,...

Prodaja državne imovine - ključ izlaska iz dužničke krize?

Dodik kao ključnu unutrašnjopolitičku borbu već nekoliko godina bira pitanje državne imovine. Iako ga na dnevnoj bazi demantira Ustav BiH, odluke Ustavnog suda i razni pravni eksperti, predsjednik RS-a još uvijek tvrdi da postoji imovina RS-a. Postoji razlog za to. 

Imovina, ako je uknjižena na RS, može se iskoristiti kao sredstvo naplate duga. Drugim riječima, umjesto novca ili javnih preduzeća koja uplaćuju novac u budžet RS-a, Dodik kao sredstvo plaćanja duga može dati šume ili rijeke na teritoriji ovog entiteta. Kreditori bi tada, za puno manje novca od stvarne vrijednosti ove imovine, dobili naplatu svog duga i novi način dobijanja novca, a Dodik bi na 'leđima' države Bosne i Hercegovine rješavao dugove koje je napravio sam. 

Ovom prilikom, kako bi pojasnio situaciju u kojoj se nalazi entitet RS, kontaktirali smo Izudina Kešetovića, bivšeg zastupnika u Parlamentu FBiH te trenutno redovnog profesora na univerzitetima u Tuzli i Sarajevu.

Profesor Kešetović je pojasnio šta će se desiti ako RS ne uplati iznos koji duguje.

"Dug se alocira na onog ko je zadužen. Znači, u ovom konkretnom slučaju dug se plaća iz Budžeta RS", rekao je Kešetović.

Pojasnio je i da ne postoji mehanizam za predaju novca iz Federacije BiH ka drugom entitetu. Kešetović objašnjava:

"Fiskalna suverenost je na nivou entiteta i Distrikta Brčko. Ove 3 fiskalne jedinice su autonomne. Iste seperiraju (prenose) dio javnih prihoda u obimu izvršenja obaveza na nivo države BiH za potrebe institucija BiH. Država BiH nema fiskalnu suverenost niti izvorne prihode jer se najizdašniji poreski izvor PDV (porez na potrošnju) prikuplja na JRT (Jedinstvenom računu trezora) Uprave za indirektno oprezivanje i raspoređuje se na entitete i Distrikt Brčko."

Upitan o tome da li je RS otišao 'predaleko' što se tiče zaduživanja, Kešetović decidno odgovara:

"Entitet RS ne može doći u bankrotstvo. Entitet RS ne može bankrotirati. Teret duga pada na stanovništvo koje plaća siromaštvom. S toga vlast ne vodi brigu o dugu niti ima potrebu da upravlja dugom.

Zašto? Građani to uredno plaćaju dažbinama i pristaju na niske dohotke po osnovu penzija, socijalnih davanja, kvalitetom javnih usluga u dijelu školstva, zdravstva, bezbjednosti i sigurnosti. Sve rečeno se odnosi na Federaciju BiH i Distrikt Brčko."

Kešetović: Ljudi glasaju nogama

Na kraju razgovora, profesor Kešetović objašnjava svoje viđenje kako će ova cijela situacija završiti. 

"Scenarij je vidljiv. To je siromaštvo. To je kriminal. To je loše zdravstvo. To je nizak DBP per capita. To je iseljavanje. To je visok trgovinski i platni deficit. To je opšta stagnacija. To su permanentna kriza i prijetnje ratom. Narod se ne buni na ovo stanje. Vlast je zadovoljna jer ima resurse koje koristi i koji su dostupni političkoj oligarhiji.

Priča da smo nezaduženi je laž. Mi smo siromašni i bukvalno 'kokuzi' jer su nam dohoci radnika i penzionera nekoliko puta manji u odnosu na razvijenije ekonomije. Narod se nalazi u ropstvu kod svojih vladara.

Zato mnogi građani 'glasaju nogama', tj. napuštaju državu. Oni koji ostaju prisiljeni su ili su plaćeni da trpe ili da se zadovoljavaju onim što im se pruža. Zato nema promjena. Zato se optužuju drugi. Zato se ne prihvataju preporuke Evropske komisije i Visokog predstavnika. Vlast se hvali da štiti nacionalni interes, a u stvari pljačka vlastiti narod", rekao je Izudin Kešetović za portal Radiosarajevo.ba.