Za listu svjetske baštine UNESCO-a nominirano najviše stećaka iz BiH

Komisija za saradnju BiH s UNESCO-om jučer je u Sarajevu razmatrala ključne dokumente koje su predstavnici četiriju zemalja učesnica zajedničkog projekta nominacije stećaka na Listu svjetske baštine UNESCO-a - BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora pripremale proteklih mjeseci.

Potvrdio je to Agenciji Fena član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i predstavnik BiH u ovom projektu Dubravko Lovrenović, naglašavajući da je riječ o zajedničkom Nominacijskom dosjeu i Planu upravljanja na čijoj su izradi stručnjaci četiriju zemalja radili proteklih mjeseci.

Konstatirano je da je zajednički Nominacijski dosje predstavljen u finalnoj formi, s tim da je potrebna dorada određenih tehničkih detalja kao što su fotografije i karte, dok je za Plan upravljanja zaključeno da nedostaje još jedan manji dio koji se odnosi na plan upravljanja za pojedinačne nekropole nominirane uime BiH.

Od 30 nominiranih nekropola stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a najviše ih je na području BiH - čak 22, iz Hrvatske dvije, te Srbije i Crne Gore po tri nekropole.

Na sjednici Komisije određen je 15. novembar kao rok do kada taj posao treba biti završen, kako bi 20. novembra Komisija mogla prihvatili i Nominacijski dosje i Plan upravljanja.

"Time bismo ušli u finalizaciju cijelog, vrlo kompleksnog i obimnog dokumenta. U tom slučaju bismo ga, po mojoj procjeni, mogli predati u UNESCO u planiranom roku do 31. januara 2014. godine", naglasio je Lovrenović.

Ocjenjuje da su sve izabrane nekropole stećaka u BiH jednako vrijedne te da su izborom regionalno raspoređene tako da pokrivaju cijelo područje njihovog rasprostiranja - s biserima kao što su Radimlja, Boljuni, Biskup kod Konjica i mnoge druge.

"Mislim da smo napravili vjerodostojan izbor očuvanih nekropola koje umjetnost stećaka na području BiH, odnosno srednjovjekovne Bosne, u potpunosti reprezentira s obzirom na oblike, ukrase, epitafe i sve ono što je vezano za kompleksnu umjetnost izrade stećaka", istaknuo je Lovrenović.

Pojasnio  je da će svaka od zemalja učesnica projekta unutar zajedničkog dokumenta imati poseban dio, s obzirom na broj nekropola, režim zaštite, zakonsku regulativu i sve ostalo što je vezano za Plan upravljanja koji je specifičan za svaku zemlju.

Predajom dokumenata u UNESCO do 31. januara 2014. godine stekli bi se uvjeti da nekropole na Listu svjetske baštine budu uvrštene u ljeto iste godine kada bude zasjedao Komitet UNESCO-a.