Za 10 godina, Univerzitet u Sarajevu 'izgubio' više od hiljada studenata: Ko je kriv?

11
L. M.
Za 10 godina, Univerzitet u Sarajevu 'izgubio' više od hiljada studenata: Ko je kriv?
Foto: A. K. / Radiosarajevo.ba / Pravni fakultet u Sarajevu

Univerzitet u Sarajevu je u studijskoj 2022./2023. godini raspisao konkurs za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisalo se 3.459 budućih studenata.

Najveći interes iskazan je za tehničke nauke i medicinske nauke.

Osim što su ove struke tražene na tržištu rada, jedan od razloga velikog interesovanja za ove studije moglo bi biti i to što je Kanton Sarajevo donio odluku da finansira sve studente koji prvi put upisuju prvu godinu prvog ciklusa IT studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Situacija sa upisom na studije društvenih nauka drastično se razlikuje.

Nijedan student na prvom roku se nije upisao perzijski jezik, ruski jezik, sociologiju i etnologiju ili nastavnički smjer biologije.

Prema planu upisa u studijskoj 2022/2023. godini Univerzitet u Sarajevu planira upis ukupno 10.641 studenta, 6.146 na prvi ciklus studija, te 205 studenata stručnog studija i 78 studenata specijalističkog studija.

Prema dostupnim podacima, akademske 2010/11 broj upisanih studenata iznosio je 115.538. Tekuće akademske godine, broj studenata na Sarajevskom univerzitetu iznosi 74.566 što je za 40.972 manje u posljednjih 12 godina.

Na ovu negativnu društvenu pojavu reagirao je ekonomista Faruk Hadžić koji je problematizirao demografsko nestajanje u BiH.

"O stvarnim problemima našeg društva i države sve manje i manje se priča u javnosti, što je dobra prilika da podsjetimo da bez ljudi i građana neće biti ni naše države. Naravno, u pitanju je demografsko nestajanje.

Ovih dana je aktuelan upis na fakultetu, pa se može pročitati kukanje kako je sve manje i manje upisanih studenata i kako na nekim odsjecima uopšte nema prijava. Ovakav razvoj događaja ne treba da čuti obzirom da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina.

Segment visokog obrazovanja treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu. Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta.

Ovakvi trendovi jednostavno nameću potrebu privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada, što može biti problematično sa aspekta reforme studijskih programa, koji bi se trebali prilagođavati za nastavu na engleskom jeziku stavljajući u fokus studente i njihove obrazovne potrebe, a ne potrebe i zahtjeve profesora.

Izazove koje imamo ne možemo riješiti preko noći, ali trebamo donijeti odluku da se moramo i trebamo mijenjati. Neka znanja i metode pronošenja znanja koja su možda bila bitna prije 20-30-40 godina, jednostavno sada više nisu. Sada je neko novo vrijeme. Da li ćemo krenuti naprijed, ovisi samo o nama", smatra Faruk Hadžić.

Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, na dan 30. juna 2022. u Bosni i Hercegovini je bilo nezaposlenih 359.607 osoba od čega je 31.427 sa završenim fakultetom.

Struktura osoba koja traže zaposlenje je slijedeća:

  • NKV 99.233 ili 27,59%, 
  • PKV-NSS 5.689 ili 1,58%,
  • KV 113.390 ili 31,53%, 
  • VKV 1.117 ili 0,31%,
  • SSS 102.753 ili 28,57%
  • VSS 31.427 ili 8,74%.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije