Veliki iskorak u prikupljanju podataka o upravljanju otpadom

Trenutni sistem upravljanja otpadom na teritoriji Bosne i Hercegovine je složen, neuređen i sa puno naslijeđenih problema, za čije rješavanje je potreban sistematičan, jasan i ekonomsko i okolišno prihvatljiv pristup. To prvenstveno podrazumijeva jasno opredjeljenje o konceptu upravljanja pojedinim vrstama otpada, a koje će biti finansijski ostvarivo i okolišno održivo. Prema podacima Fonda za zaštitu okoliša FBiH, koji je sufinansirao projekat „Mapiranje divljih deponija“, u 55 općina u FBiH je detektovano oko 1.400 divljih deponija. Rješenje ovog problema nije tako jednostavno.

Problem divljih odlagališta, kao i odlaganja otpada na nesanitarne općinske deponije je rasprostranjen na prostoru Federacije BiH, a razloga je više.

U FBiH su u prethodnom periodu izgrađene svega četiri sanitarne deponije koje još nisu sve ni u funkciji. Osim toga, za veliki broj općinskih nesanitarnih deponija su napravljeni planovi zatvaranja koji nisu provedeni. Ne postoje podaci o stvarnim količinama nastalog otpada a za značajan dio teritorije FBiH još uvijek nije organizovan sistem prikupljanja komunalnog otpada.

Trending

Sarajevo pod snijegom: Prvi izvještaji o problemima u saobraćaju i potrazi

Dodatno, sistem odvojenog prikupljanja otpada je uspostavljen na ograničenim lokalitetima sa jako malim procentom otpada koji se prikupi. Svijest stanovništva je jako niska, a nadzor i kaznena politika nedovoljno je pokrivena za iste.

U januaru 2021. godine je uspostavljen Informacioni sistema upravljanja otpadom, čime je napravljen veliki iskorak u prikupljanju podataka za vrlo kompleksnu i neuređenu oblast u BiH. Zakonska obaveza koja je data Fondu za zaštitu okoliša FBiH vezano za pripremu, uspostavu i vođenje ovog sistema ne bi mogla biti realizovana bez pomoći UNDP-a, kao strateškog partnera Fonda, kroz projekat „Pokretanje okolišnog finansiranja u svrhu nisko-karbonskog urbanog razvoja" (URBANLED), koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF).

"Uspostavom sistema smo tek na pola puta do prvih pravih rezultata. Da bi efekat sistema bio potpun, potrebno je da svi obveznici i korisnici pristupe sistemu i unosu podataka, što traži jako puno rada na promociji sistema kao i edukaciji obveznika i korisnika sistema. Fond, koji vrši ulogu administratora, ima obavezu da prati razvoj sistema, te potrebe i zahtjeve obveznika i korisnika. To znači da rad na Informacionom sistemu upravljanja otpadom nije gotov i da očekujemo njegov dalji razvoj i nadogradnju u skladu sa novim saznanjima i potrebama", ističe Elma Hadžić-Ramić, stručni savjetnik za oblast upravljanja otpadom Fonda za zaštitu okoliša FBiH.

Sistem obuhvata sve podatke o kretanju otpada od mjesta njegovog nastanka do mjesta njegovog krajnjeg zbrinjavanja, sa svim aktivnostima kao i svim akterima uključenim u procese upravljanja otpadom na teritoriji FBiH.

Obzirom na način organizacije sistema, kao i podjelu nadležnosti između entiteta, kantona i općina, ovaj zadatak je, kako ističe Hadžić-Ramić, bio iznimno zahtjevan. Pored toga, sistem obuhvata i podatke o uvozu, proizvodnji i distribuciji proizvoda, koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada na tržištu BiH, te plasmana tih proizvoda na tržište FBiH. Korisnici sistema su sve institucije državnog, entitetskog, kantonalnog i općinskog nivoa koje imaju nadležnost kontrole i uvida u podatke o nastanku i kretanju otpada.

Tu spadaju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Agencija za statistiku BIH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Zavod za statistiku FBiH, Fond za zaštitu okoliša FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove, kantonalna ministarstva okoliša i kantonalna inspekcija, općinske službe i inspektorati, svako u svojoj nadležnosti. Trenutno je u sistemu registrovano oko 1000 subjekata, s tim da se broj istih svakodnevno povećava. Najveći broj prijavljenih je iz grupe obveznika izvještavanja, što je za očekivati jer oni spadaju u najbrojniju grupu. Svi obveznici se na jednostavan način mogu direktno registrovati na oficijelnoj stranici, putem linka www.otpadfbih.ba.

Kako ističu iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH, ono što se očekuje uspostavom ovog sistema jeste da se kroz praćenje nastanka i kretanja otpada utvrde stvarne količine otpada koje nastaju po vrstama, ključne generatore otpada za pojedine vrste otpada, te kritične tačke u sistemu upravljanja otpadom te da se kroz prikupljene podatke stečeno znanje usmjeri na rješavanje uočenih problema. Na taj način će podaci iz sistema dati osnovu za pripreme planskih i provedbenih aktova i propisa.

Ovakav način upravljanja otpadom ima mnoge benefite na nivou cijele države. Između ostalog podaci se skupljaju na jednom mjestu, te ih je na taj način lakše pregledati, obraditi, kontrolisati i komentarisati kroz sam sistem. Svi obveznici, nakon registracije, imaju direktan pristup sistemu i svojim podacima u svakom trenutku.

Institucije koje imaju potrebu i obavezu uvida u podatke za potrebe izdavanja dozvola (okolinskih dozvola, dozvola za upravljanje otpadom), izradu dokumenata (propisa, strategija, planova), kao i kontrole rada određenih subjekata (inspekcijska tijela) imaju mogućnost pristupa podacima. Federacija BiH na ovaj način izvršava svoju obavezu prikupljanja podataka za potrebe izvještavanja Bosne i Hercegovine prema EU. Kroz aktivnosti URBAN LED projekta, Informacioni sistem upravljanja otpadom je pokrenut i na teritoriji Republike Srpske.

"Ključni zadatak i najveći izazov za sistem u narednom periodu je uključivanje svih obveznika izvještavanja u sistem i njihovo redovno izvještavanje. Ovdje vrlo važnu ulogu ima širenje informacija o Informacionom sistemu, njegovoj važnosti i benefitima kao i zakonskoj obavezi, kako prema obveznicima izvještavanja tako i prema institucijama na svim nivoima, koji treba da budu značajna karika u nadzoru nad obveznicima koji su u njihovoj nadležnosti. Nakon što postignemo zadovoljavajući postotak registrovanih obveznika izvještavanja, kao i redovan unos podataka možemo govoriti o očekivanim rezultatima. Sigurno je da će svi planski i provedbeni dokumenti bazirani na tačnim i potpunim podacima biti kvalitetniji, njihovo provođenje realnije, a praćenje realizacije jasnije. FBiH će prvi put moći obezbijediti podatke za određene vrste otpada za koje do sada nije bilo podataka i iste dati na raspolaganje Agenciji za statistiku i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosi BiH za potrebe izvještavanja prema EU", izjavila je Hadžić-Ramić.

UNDP projekt je fokusiran na urbane sredine koje u velikoj mjeri doprinose zagađivanju okoliša, uslijed neodrživog upravljanja gradskom infrastrukturom i neracionalnom potrošnjom energije. Projekt se realizuje u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnim ministarstsvom okoliša i turizma, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.