Zašto u Sarajevu nije uspostavljen sistem odvajanja otpada

Napredak u planiranju, provedbi i ostvarivanju boljih ekoloških praksi unutar institucija i javnih ustanova u Sarajevu, vidljiv je, posebno u posljednjih nekoliko godina, o čemu govore i prethodne priče iz našeg istraživačkog serijala u sklopu projekta Misli o prirodi.

Međutim, trenutno stanje u samim institucijama, ali i izvan njih i dalje treba unapređivati.

Jedan od problema koji su tokom istraživanja istaknuli svi naši sugovornici je nedostatak separacijskih kontejnera za odvojeno prikupljanje komunalnog, plastičnog, staklenog i papirnog otpada.

Na primjeru Općine Centar, čiji su se djelatnici ljubazno odazvali našem pozivu da nam pojasne situaciju, pokazat ćemo koji sve faktori utiču na uspostavljanje ove prakse, da li će se trenutno stanje promijeniti i koja se rješenja nude?

Općina Centar je 2019. godine usvojila Lokalni ekološki akcioni plan za period 2019.-2024., koji predstavlja strateški dokument i dugoročni plan djelovanja lokalne zajednice na polju zaštite i unapređenja okoliša u svim segmentima razvoja općine.

Dokument nudi uvid i pregled trenutnog stanja u općini Centar, s aspekta upravljanja otpadom. Iz dostupnih podataka, saznajemo da je 2018. godine nastalo preko 20.550 tona otpada. Oko 3.350 tona godišnje čini ambalaža i ambalažni otpad, koji se uglavnom ne reciklira.

Svega se 3% ambalažnog otpada selektivno odvaja i reciklira, a čak 97% odlaže na deponiju uz nepovratan gubitak resursa vršeći pritisak na okoliš. 

Da bi se ovakva situacija promijenila, potrebno je dodatno unaprijediti postojeće sisteme zbrinjavanja otpada, na čemu, općina Centar, radi i aktivno djeluje u posjednjih nekoliko godina.

Odabir lokacije

Jedan od najvećih problema predstavlja odabir lokacije na kojoj će se nalaziti kontejneri, s obzirom da se ne smiju postavljati na zelene površine, kolnike, niti pješačke zone.

Također jedan od osnovnih preduslova za utvrđivanje lokacije jeste osigurati neometan i lak pristup vozilima Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća Rad d.o.o. Sarajevo, koji je ovlašteni operater za prikupljanje komunalnog otpada na području općine Centar.

Zakonom o komunalnim djelatnostima Kantona Sarajevo, prvobitno iz 1997., a izmijenjenim 2016. godine, propisuje se da mjesto za odlaganje otpada utvrđuje Općina, zajedno s građanima koji daju prijedloge, dok KJKP Rad daje saglasnost, s aspekta lakog pristupa, transporta i odvoza otpada.

Neosviještenost građana, neodgvoorni vlasnici objekata

Osim neosvještenosti građana, što predstavlja jednu od osnovnih prepreka ka ostvarivanju boljih ekoloških praksi, općini Centar ozbiljan problem stvaraju novi objekti i zgrade, čiji su investitori dužni obezbijediti mjesto za odlaganje otpada, međutim u većini slučajeva oni to ne rade.

“Svako pravno lice, odnosno firma, kao veliki proizvođač otpada, dužna je imati ugovor s nekim ko taj otpad sakuplja i odvozi. To se posebno odnosi na one firme koje su veliki proizviđači potencijalno opasnog otpada, kao što su medicinski, otpad životinjskog porijekla, baterije, akumulatori i drugo. Postoji veliki broj primjera gdje se takva praksa ne upražnjava, te se otpad koji je često opasan za zdrav i čist okoliš, samim tim i za građane, odlaže u javne kontejnere koji nisu predviđeni za tu vrstu otpada”, pojašnjava za portal RadioSarajevo.ba Đenita Bogunić-Kešelj, stručna savjetnica u Službi za investicije, komunalni razvoj i planiranje općine Centar.

Samo jedan od primjera neodgovornog ponašanje je bacanje otpada životinjskog porijekla koje proizvode mesnice u gradu.

Zbog svega ovoga, kako nam je potvrđeno u Općini Centar, moraju se tražiti alternativni načini zbrinjavanja otpada.

Općina uz sagalasnost KJKP Rad, ali i uz zahtjeve građana, pokušava uvesti najefikasnije sisteme zbrinjavanja i odvoza otpada iz domaćinstava, ulica, kompleksa zgrada, naselja.

Najefikasniji načini rješavanja i zbrinjavanja otpada

“Jedan od načina s kojim je općina Centar počela prije nekoliko godina jeste dvolinijski sistem zbrinjavanja otpada, koji se za sada čini najprihvatljivijim. Kante manje zapremine za komunalni otpad i kante za reciklažu postavljene su u dvadesetak ulica u ovoj općini, te trenutno zbrinjavaju 479 domaćinstava”, kaže Đenita Bogunić-Kešelj.

Sagovornica dodaje da to nije dovoljan, niti konačan broj kanti, on će se u skorijem periodu povećavati. Ipak, ovaj broj je početak, kako bi ljudi stekli svijest o važnosti odvajanja otpada, jer i dalje među građanima postoji veliki otpor.

Osim dvolinijskog sistema, postavljanje podzemnih kontejnera je drugi način na koji građani mogu odvojeno odlagati papir, plastičnu ambalažu, staklo i preostali kućni otpad. Za sada postoje dvije lokacije na kojima bi se takva praksa odvojenog prikupljanja otpada mogla upražnjavati. Podzemni kontejneri nalaze se na raskrsnici sarajevskih ulica Mehmeda Spahe i Kaptol, te u ulici Braće Begić kod Osnovne škole Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak.

Ipak, samo rijetki na taj način razvrstavaju otpad i pravilno ga odlažu. Velika količina smeća odlaže se pored podzemnih kontejnera, što u konačnici rezultira deponijom na otvorenom, kaže naša sugovornica.

Treći način za održavanje čistog okoliša jesu tzv. zvona, koja su također predviđena za odvojeno prikupljanje komunalnog, papirnog, staklenog i plastičnog otpada. Za sada su planirane dvije lokacije za njihovo postavljanje, a to su ulica Koševo i naselje Šip.

U razgovoru s našom sagovornicom, inicirali smo rješavanje trenutnog nedostatka kontejnera u ulici Dubrovačka, te separacijskih kontejnera za kompleks zgrada na Trgu BiH.