Usvojena inicijativa da most u Sarajevu dobije ime po akademiku Filipoviću

Općinsko vijeće Stari Grad je usvojilo je danas inicijativu da most kod Vijećnice ponese ime rahmetli akademika Muhameda Filipovića.

Inicijativa će biti upućena Gradskom vijeću Sarajevo koje će donijeti konačnu odluku.

Mlada vijećnica Općine Stari Grad Almedina Zukorlić-Pašalić (Narod i pravda) uputila da je prije skoro godinu danas da ulica, u ovoj sarajevskoj općini dobije ime po rahmetli Filipoviću, o čemu je portal Radiosarajevo.ba prvi pisao, no kasnije se došlo na ideju da to bude most preko Miljacke. Takvu inicijativu vijećnica Zukorlić-Pašalić danas je, također, uputila.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

"Još iz perioda drevne Bosne, možemo govoriti o kultu pismenosti i znanju srednjovjekovnih Bošnjaka i o tome da su Bošnjaci narod knjige i znanja. U historijskim izvorima se spominje postojanje Bosanskog Univerziteta, što ukazuje na najviši nivo pismenosti i kulture Bošnjaka čiji je najznačajniji reprezent modernog doba rahm. akademik Muhamed Filipović", navela je Zukorlić-Pašalić.

Dodala je da je akademik Filipović "neprocjenjivo važan za kontinuitet državotvornosti Bošnjaka, razvoj države i društva, ali i diplomatije i politologije s obzirom na njegov zapaženi angažman ambasadora u Velikoj Britaniji i Švicarskoj".

"Općinsko vijeće Stari Grad je danas pokazalo visok stepen spoznaje i razumijevanja historije naše zemlje i spremnosti za poštovanje tradicije i ideala društva kojem pripadamo. Zahvaljujem kolegicama vijećnicama i kolegama vijećnicima koji su podržali ovu inicijativu i time okončali moju borbu na općinskom nivou za posthumno poštovanje i vrednovanje lika i djela rahm. akademika prof.dr. Muhameda Filipovića", zaključila je Zukorlić-Pašalić.

Muhamed Filipović je bio član Akademije nauka i umjetnosti BiH, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i predsjednik BANU.

Filipović je bio jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), a u vrijeme rata u BiH bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i ambasador Republike BiH u Velikoj Britaniji.

Rođen je u Banjoj Luci 1929. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960. godine. Autor je više knjiga, a neke su i prevedene na druge jezike. Najveći broj prijevoda imala je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski jezik.